Američki izaslanik na COP29: Unatoč Trumpu, u SAD-u će se nastaviti klimatske akcije

U Azerbajdžanu je počeo COP29, konferencija Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama, koja se održava u sjeni reizbora Donalda Trumpa i njegova obećanja da će poništiti obveze Sjedinjenih Američkih Država vezane uz smanjenje emisija stakleničkih plinova.

Najveći svjetski sastanak o klimi održava se samo nekoliko dana nakon pobjede Donalda Trumpa. New York Times piše da se Trump ponovno namjerava povući iz Pariškog klimatskog sporazuma. Svjetska meteorološka organizacija danas će objaviti i svoju prognozu o stanju planeta.

U Bakuu je naša ekipa. Gordan Žvanović javio se za središnji Dnevnik HTV-a i kazao kako će se na konferenciji okupiti oko 50.000 sudionika, političara, aktivista, znanstvenika iz više od 190 zemalja. 

Zajednički cilj zaustaviti ubrzano globalno zatopljenje

- Zajednički im je cilj u godini koja obara temperaturne rekorde zaustaviti ubrzano globalno zatopljenje s neizvjesnim posljedicama na naš planet, izvijestio je.

- Na otvorenju klimatske konferencije azerbejdžanski ministar ekologije upozorio je da smo bez hitne klimatske akcije na putu prema uništenju i zatopljenju od 3°C, u odnosu na predindustrijsko razdoblje, dok je cilj Pariškog sporazuma bio ograničiti zatopljenje ispod 1,5°C kako bi se spriječile teške katastrofalne posljedice, izvijestio je Žvanović.

Američki izaslanik na COP29: Unatoč Trumpu, u SAD-u će se nastaviti klimatske akcije

Američki izaslanik za klimu John Podesta pozvao je vlade da zadrže vjeru u obećanje SAD-a da će se boriti protiv globalnog zatopljenja, rekavši da Donald Trump može usporiti, ali ne i zaustaviti prijelaz s fosilnih goriva kada se vrati na dužnost u siječnju.

- Za one od nas koji smo posvećeni klimatskim akcijama, prošlotjedni ishod u Sjedinjenim Državama očito je gorko razočaravajući, rekao je Podesta na summitu, misleći na pobjedu Trumpa na američkim predsjedničkim izborima.

- Ali ono što vam danas želim reći je da će savezna vlada Sjedinjenih Država pod Donaldom Trumpom možda staviti klimatske akcije u drugi plan, ali će se rad na suzbijanju klimatskih promjena nastaviti u Sjedinjenim Državama. Sudjelujemo u radu COP29 da bismo nastavili suradnju sa svojim globalnim partnerima i drugim stranama, rekao je.

Podesta je potom nabrojio akcije koje bi mogle poduzeti različite američke države, kao i "gradovi, američki poduzetnici, tvrtke i američki građani".

U Bakuu se pregovara o financijskom aranžmanu kojim bi bogate zemlje financirale prilagodbu na klimatske promjene u siromašnijim zemljama. No već u prvim govorima bilo je jasno kako i nad time prijeteći lebdi duh novog-starog američkog predsjednika.

- Robusni i ambiciozni novi financijski okvir treba biti postignut, a Trumpov reizbor ne smije biti izgovor drugim zemljama da umanje potrebna sredstva. Ključno je da globalnu klimatsku akciju ništa ne poremeti, da ostane neovisna o političkim smjenama, pa i onima u SAD-u. I dok Trumpova administracija može na prvo mjesto staviti fosilna goriva, ispred klimatske pravde, svijet ne može pauzirati ili slabiti pokušaje rješavanja problema. COP29 nudi ključna rješenja za globalnu solidarnost jer onečišćivači prelaze državne granice i političke gospodare, rekao je Yeb Sano, izvršni direktor Greenpeacea Jugoistočna Azija.

Na vrhu dnevnog reda financije i glavno pitanje - odakle povući novac

- Kolege, na putu smo prema propasti. To nisu problemi budućnosti. Klimatske promjene već su počele. Od poplavljenih domova u Španjolskoj, šumskih požara u Australiji do neplodnih ravnica u istočnoj Africi. Vidite li ih ili ne - ljudi pate u sjeni, rekao je Mukhtar Babayev, azerbajdžanski ministar okoliša i predsjednik COP-a 29.

Siromašnije zemlje zauzimat će se za povećanje godišnjeg cilja od 100 milijardi dolara. Kažu da je za borbu protiv klimatskih promjena potrebno znatno više.

Povratak Donalda Trumpa u Bijelu kuću mogao bi obuzdati ambicije za pregovaračkim stolom. Svijet se priprema na ponovno Trumpovo povlačenje iz Pariškog klimatskog sporazuma. Ali sada bi mogao djelovati brže i s manje ograničenja. New York Times piše da se takav potez u budućoj Trumpovoj administraciji već priprema.

- Nadam se da ćemo donijeti odluke korisne za naše buduće generacije, cilj održivog razvoja i Pariški sporazum, rekao je Saifullah Khan Dilazak, delegat iz Pakistana.

- Bojimo se Trumpova povlačenja iz Sporazuma jer trebamo globalnu suradnju u borbi protiv klimatskih promjena. Bez SAD-a, koji je vrlo velik i važan, globalni će sporazumi biti slabiji, rekao je Otavio Oscar Nunez do Nascimento, delegat iz Brazila.

UN upozorava da nas sadašnje politike vode do porasta temperature za 3,1 Celzijev stupanj do kraja stoljeća.

- Ne možemo si priuštiti da i dalje uništavamo živote svih nacija. Želite li da vam računi za namirnice i energiju još više narastu? Želite li da vaša zemlja postane ekonomski nekonkurentna? Želite li doista daljnju globalnu nestabilnost čija su cijena dragocjeni životi? Klimatska kriza pogađa svakog pojedinca u svijetu, poručio je Simon Stiell, izvršni tajnik UN-a za klimatske promjene.

U Azerbajdžan ne dolaze ni predsjednici Kine, Brazila, Japana. Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen zauzeta je sastavljanjem nove Komisije, a njemački kancelar Olaf Scholz priprema se za moguće prijevremene izbore.

- Ekolozi kažu da Azerbajdžan, zbog toga što je naftna zemlja, ne bi smio organizirati konferenciju usmjerenu na odmicanje od fosilnih goriva. Pitanje je kako se suočiti s klimatskim promjenama. Bit će tu govora i o geopolitičkim pitanjima - ratovima i carinama. Na sve bi to mogla utjecati iduća američka administracija. Trump je obećao povući Ameriku iz Pariškog sporazuma, što je i učinio tijekom svojeg prvog mandata. Glavno pitanje konferencije je kako generirati trilijune dolara za financiranje prelaska na čistu energiju. Malo je vjerojatno da bi SAD pod Trumpom tomu financijski pridonio, rekao je Peter Prengaman, Associated Press.

- Ovdje u Bakuu, moramo dogovoriti novi globalni cilj financiranja za klimatske promjene. Ako najmanje dvije trećine svjetskih nacija ne mogu financirati brzo smanjenje emisija, onda svaka nacija plaća okrutnu cijenu, rekao je na otvaranju predsjednik Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o promjeni klime Simon Stiell.

- Odbacimo ideju da je financiranje (borbe protiv) klimatskih promjena milosrđe. Ambiciozan novi cilj financiranja u interesu je svake nacije, uključujući najveće i najbogatije... Ne možemo napustiti Baku bez bitnog ishoda, zaključio je.

Zemlje su došle u Baku na glavni forum Ujedinjenih naroda za klimatsku diplomaciju nakon novih upozorenja da je svijet 2024. na putu prema tome da obori temperaturne rekorde, što je dodalo hitnost svadljivoj raspravi o financiranju borbe protiv klimatskih promjena.

No, Trumpov povratak nadvio se nad rasprave te doveo do straha da bi skorašnje američko napuštanje povijesnog Pariškog sporazuma o ograničavanju globalnog zagrijavanja moglo značiti manje ambicije za pregovaračkim stolom.

- Ne možemo si priuštiti da propustimo zamah za globalnim djelovanjem kada je riječ o klimatskim promjenama, rekao je Ralph Regenvanu, posebni izaslanik Vanuatua za klimatske promjene i okoliš.

- To je zajednički problem koji se neće riješiti sam od sebe bez međunarodne suradnje, a mi ćemo nastaviti to govoriti nadolazećem predsjedniku zemlje koja je jedan od najvećih zagađivača u svijetu, dodao je.

Rasprava o izdvajanjima za pomoć zemljama u razvoju

Američki predsjednik na odlasku Joe Biden ne sudjeluje na konferenciji, kao ni mnogo drugi vođe koji su se tradicionalno pojavili na početku pregovora kako bi dali težinu događaju.

Prisutno je svega nekoliko vođa zemalja skupine G20, na koje se odnosi gotovo 80 posto svjetskih emisija ugljikovih plinova.

Međutim, Afganistan prvi put šalje delegaciju otkako su vlast preuzeli talibani. Očekuje se da će imati status promatrača.

Diplomati ustraju u tome da nedolasci svjetskih vođa i Trumpova pobjeda neće skrenuti pozornost s trenutačnog ozbiljnog posla, a pogotovo vezano uz dogovore o novom iznosu za klimatsko financiranje zemalja u razvoju.

Pregovarači moraju povećati cilj od 100 milijardi dolara godišnje kako bi pomogli zemljama u razvoju da se pripreme na sve lošije klimatske učinke i da se njihova gospodarstva odmaknu od fosilnih goriva.

Koliko će se ponuditi, tko će platiti i tko će imati pristup sredstvima - neka su od glavnih spornih pitanja.

"Teško je, uključuje novac"

- Teško je, uključuje novac. Kada je riječ o novcu, svi pokazuju svoje pravo lice, rekao je za AFP u nedjelju Adonia Ayebare, ugandski predsjedatelj bloka koji okuplja više od 100 zemalja, uglavnom u razvoju, i Kinu.

Trump, koji je klimatske promjene u više navrata nazivao "prevarom", obećao je SAD povući iz Pariškog sporazuma.

No Ayebare je umanjio važnost potencijalnih posljedica američkog povlačenja istaknuvši da je Trump već isključio Washington iz Pariškog sporazuma tijekom svojeg prvog mandata.

- To se dogodilo prije, pronaći ćemo način za prestrojavanje, dodao je.

Zemlje u razvoju traže bilijune dolara te inzistiraju na tome da bi se trebalo raditi o subvencijama, a ne o zajmovima.

Upozoravaju da će im bez sredstava biti teško ponuditi ambiciozne izvještaje o svojim klimatskim ciljevima, koje zemlje trebaju predati do početka iduće godine.

- Pridonesite novcem kako biste pokazali svoje vodstvo, rekao je Evans Njewa, čelnik klimatske skupine LDC, čije zemlje članice ukupno imaju 1,1 milijardu stanovnika.

No, manja skupina razvijenih zemalja koja trenutačno pridonosi želi da joj se pridruže i druge bogate države te glavni zagađivači, uključujući Kinu i zaljevske zemlje.

Jedan kineski dužnosnik u nedjelju je, tijekom sastanka iza zatvorenih vrata, upozorio da se pregovori ne bi trebali usredotočiti na "ponovno pregovaranje" o postojećim sporazumima.

Liang Pei, dužnosnik kineskog ministarstva ekologije i okoliša, pozvao je pregovarače da se radije pozabave "klimatskom krizom kolektivno (i) konstruktivno".

"Pregovori neće biti laki, ali vrijedni su toga"

Pregovori se događaju u vrijeme kada su se pojavila nova upozorenja da je svijet daleko od puta prema ostvarenju ciljeva Pariškog sporazuma.

Zemlje su se Sporazumom obvezale da će držati globalno zagrijavanje ispod dva Celzijeva stupnja u usporedbi s predindustrijskim razinama, a najbolje ispod 1,5.

No, svijet je na putu prema tome da prekorači tu razinu 2024., prema službi Europske unije za klimatske promjene.

To ne bi bilo izravno kršenje Pariškog sporazuma, koji mjeri temperature u desetljećima, no upućuje na to da je potrebno više rada na suzbijanju klimatskih promjena.

UN je ranije ove godine upozorio da je svijet na putu prema katastrofalnom povećanju temperature od 3,1 Celzijeva stupnja u ovom stoljeću, na temelju trenutačnih postupaka.

- Svi znaju da ti pregovori neće biti laki, rekla je njemačka ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock.

- No oni su vrijedni toga: svaka izbjegnuta desetina stupnja zagrijavanja znači manje kriza, manje patnje, manje raseljavanja, dodala je.

Na konferenciji koja će trajati od 11. do 22. studenog očekuje se više od 51.000 ljudi.

Drugu godinu zaredom razgovori se održavaju u zemlji koja je u velikoj mjeri ovisna o fosilnim gorivima, nakon što su prošle godine domaćin bili Ujedinjeni Arapski Emirati.

Azerbajdžan je također optužen za gušenje oporbe progonom političkih protivnika, pritvaranjem aktivista i potkopavanjem nezavisnih medija.