Dodik mijenja pristup, u pozadini pritisci Trumpove administracije?

Milorad Dodik nakon višemjesečnog otpora napokon je priznao da više nije predsjednik Republike Srpske i odustao je i od izravnih pokušaja rušenja ustavnog poretka BiH, a u pozadini bi mogao biti novi pristup američke diplomacije toj zemlji.

Parlament RS-a u subotu je nakon cjelodnevne rasprave donio odluku kojom se Ana Trišić Babić, dugogodišnja Dodikova savjetnica i vjerna suradnica imenuje za vršiteljicu dužnosti predsjednice RS-a do izbora 23. studenoga.

Parlament je istodobno poništio šest zakona usvojenih u prosincu 2024. godine kojima su tada de facto pokušali realizirati secesiju RS-a prijeteći, uz ostalo, uporabom sile.

Te je zakone prije poništio Ustavni sud BiH i nitko ih nikada nije ni pokušao provesti, a formalna odluka o njihovu poništenju samo je potvrdila koliko su bili besmisleni, ali i opasni.

I odluku o imenovanju Trišić Babić, baš poput onih kojom su najprije doneseni a onda poništeni zakoni što su BiH gurnuli na rub novog rata, prihvatila je ista većina zastupnika koju kontrolira Dodik.

Iz oporbe, koja je bojkotirala sva navedena glasanja, poručili su kako je u pitanju potpuno shizofrena situacija u kojoj isti oni koji su zagovarali zabranu rada državnih pravosudnih i policijskih tijela na teritoriju RS-a te prijetili zatvorom svima koji to ne poštuju, sada te odluke proglašavaju ništavnim uz tvrdnje kako se "stanje promijenilo".

- Ovo nije ništa drugo nego Dodikova kapitulacija, rekao je tijekom rasprave oporbeni zastupnik iz Srpske demokratske stranke (SDS) Nedeljko Glamočak.

Dodika nije bilo na toj sjednici, no njegovu je politiku žustro zastupala članica Predsjedništva BiH Željka Cvijanović koja je oporbenim zastupnicima u svađalačkom tonu poručivala kako "ništa ne razumiju" i "lupaju gluposti".

Nada u Trumpa

- Što god trebamo poništiti, učinit ćemo to za dobrobit RS-a, kazala je tijekom burne rasprave Cvijanović, čiji je glavni argument bio da se stanje u globalnim odnosima moći promijenilo, a najvažnijom smatra činjenicu da je u Bijeloj kući sada Donald Trump koji bi mogao biti prijatelj Srbima.

Istaknula je to i u objavi na društvenoj mreži X, napisavši na engleskom jeziku da je time "pružena ruka" kao dokaz spremnosti na novi dogovor.

- Imamo pravo vjerovati da će stvari biti bolje jer je Donald Trump predsjednik Amerike. Imamo priliku pokazati da je Republika Srpska vjerodostojni partner, napisala je.

Na odluke kojima su Dodik i njegove pristaše napravili korak unatrag poništavajući zakone kojima osporavaju ovlasti državnog pravosuđa i policijskih agencija ubrzo je stigla reakcija iz State Departmenta.

Brendan Hanrahan, viši dužnosnik Ureda za europske i euroazijske poslove State Departmenta, u izjavi za Reuters rekao je kako taj korak u Washingtonu pozdravljaju jer je doprinos očuvanju stabilnosti BiH.

- To će zacrtati put za konstruktivno partnerstvo sa Sjedinjenim Državama koje se temelji na obostranim interesima, gospodarskom potencijalu i zajedničkom prosperitetu, dodao je Hanrahan koji je ujedno najviši dužnosnik u State Departmentu izravno zadužen za BiH, a i među rijetkim je diplomatima iz Trumpove administracije koji je boravio u toj zemlji.

Otkako je Trump postao američki predsjednik, SAD je znatno manje angažiran u BiH unatoč činjenici da je Dejtonski sporazum, kojim je završen rat u toj zemlji i uspostavljen njezin sadašnji ustavno-pravni okvir, američki proizvod.

Dodikova kapitulacija

Nakon što je Bidenova administracija preko svog veleposlanika Michaela Murphyja pokušala radikalnijim mjerama otkloniti prijetnje dejtonskom poretku, uvodeći sankcije cijelom nizu Dodikovih suradnika, State Department pod vodstvom Marca Rubija zadržao se na porukama podrške cjelovitosti i stabilnosti BiH, no bez konkretnih akcija.

Dodik je pri tome potrošio stotine tisuća eura na pokušaje da lobiranjem za sebe ishodi povoljniji tretman u Washingtonu. Prve naznake da bi to moglo dati neke rezultate pojavile su se potkraj tjedna kada je Ministarstvo financija SAD-a potvrdilo da imena četvero njegovih niže rangiranih suradnika uklanja s popisa osoba pod sankcijama.

Mediji u BiH nagađaju kako bi to mogao biti dio šireg dogovora po kojemu Dodik mora prihvatiti smjenu s dužnosti predsjednika RS-a i povući sporne zakone te pokazati kako je spreman surađivati. U tom slučaju mogao bi računati i na drugačiji pristup Washingtona.

Za partnere Dodikove stranke na vlasti u BiH ipak je najvažnije da je on morao ustuknuti.

Iz SDP-a BiH reagirali su izjavom u kojoj su istaknuli kako su posljednje odluke parlamenta RS-a "povijesni događaj kapitulacije Milorada Dodika i secesionističke, proruske politike" te da su država Bosna i Hercegovina i njezine institucije dobile još jednu važnu bitku pokazavši da nitko nije ni važniji ni jači od države.

S tim je suglasan i ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković čija je ocjena kako bi u pozadini doista mogli biti pritisci iz SAD-a. Ipak, poziva i na oprez.

- I kada se neprijatelj povlači, ipak treba biti na oprezu, rekao je u intervjuu za sarajevski Face TV.