Njavro upozorava na pasivnost Europe i rast kineskog utjecaja na Grenlandu

O Grenlandu je u središnjem Dnevniku HTV-a govorio doktor znanosti Đuro Njavro. Komentirao je Trumpovu izjavu o Grenlandu, istaknuvši da SAD želi preuzeti otok bez vojne akcije. Ocijenio je i propuštanje EU-a da osigura Grenland te upozorio na kineske investicije i geopolitičke promjene u regiji.

Njavro o Grenlandu: Trump ne odustaje

Profesor Đuro Njavro komentirao je Trumpovu izjavu u Davosu da "želi taj komad leda", odnosno Grenland, što i nije neka novost u američkoj vanjskoj politici.

- Amerika ima dugu povijest od 1812. godine naovamo. Prvi put se ideja da uključe Grenland u SAD javila se 1860. godine, a 1867. su kupili Aljasku. Poslije se ta ideja obnavljala. Godine 1910. vođeni su pregovori Njemačke, Belgije i SAD o zamjeni teritorija. U to vrijeme i Belgija i Njemačka su bile zemlje koje su imale kolonijalne posjede. Nakon drugog svjetskog rata 1946. godine ponudu predsjednika Trumana Danskoj da kupi Grenland za 100 milijuna zlatnih američkih dolara. Danas bi to bilo negdje oko 1,6 milijardi dolara, podsjetio je Njavro.

Ponovio je iz današnjeg govora predsjednika Trumpa nekoliko značajnih stavova.

- Prvo, rekao je da ne želi vojno preuzimati Grenland, mislim da je to vrlo značajno. Drugo, on ne odustaje od toga da na neki način SAD preuzme Grenland. I treće je teza da svaka zemlja NATO-a mora biti u stanju brinuti o vlastitoj sigurnosti. I sad iz toga Amerikanci izvode pitanje ima li Danska potencijala garantirati sigurnost Grenlanda. Sama Danska moguće ne, ali Europska unija da, samo EU do sada nije bila prisutna u toj sigurnosnoj dimenziji. Ono što se u međuvremenu u svijetu promijenilo je uspon Kine koja se pretvara u globalnog igrača u svakom pogledu i povratak Rusije na međunarodnu scenu, istaknuo je Njavro.

Njavro kritizira pasivnost Europe i upozorava na Kinu

Njavro je odgovorio može li Trump uistinu na neki drugi način preuzeti Grenland ako neće vojnom akcijom.

- Trump je vrlo iskusan pregovarač. Njegov današnji nastup treba shvatiti kao dio pregovora. Jedna velika dimenzija današnjeg govora bila je okrenuta i prema američkoj publici, prema njegovom izbornom tijelu. Ne treba zaboraviti da su krajem ove godine međuizbori i da je cilj republikanaca i predsjednika Trumpa da dobije te izbore. On će učiniti sve što je u njegovoj moći da popravi ekonomsku situaciju u SAD-u, premda je on i opisuje već sada jako u svijetlim bojama. Mislim da je odatle njegovo nastojanje da promijeni čelnu osobu u Federalnim rezervama kako bi relaksirao monetarnu politiku. Ali očito treba nešto pružiti i narodu i njegovim glasačima i tu nije isključeno da Grenland igra određenu ulogu, smatra Njavro.

Ocijenio je i dosadašnju reakciju Europske unije na cijelu priču oko Grenlanda.

- Namjera predsjednika Trumpa da u okviru svojih predsjedničkih mandata pripoji Grenland nije ništa novo. On je to najavio 2019. godine u prvom svom mandatu. Pitanje za nas u Europi je što smo mi napravili od tada da se to pitanje skine s dnevnog reda. Nekako mi djeluje da djelujemo samo retroaktivno, znači reagiramo, umjesto da imamo jednu proaktivnu europsku strategiju. Ako je problem da Danska ne može garantirati sigurnost Grenlanda, bilo je 6-7 godina da se Europska unija pomakne i da pokaže da kao Europska unija može garantirati sigurnost, naglasio je Njavro.

Govoreći o činjenici kako je Ursula von der Leyen rekla da Europa mora težiti prema većim ulaganjima na Grenland, što se dosad nije čulo, Njavro je rekao kako je Europa već mogla od 2019. učiniti nešto kako bi uklonila argumente za Trumpovom željom o pripajanju Grenlanda SAD-u.

- Činjenica je da na Grenlandu već danas imamo prisutne kineske investicije. Kinezi su prisutni u rudarskim kompanijama koje na Grenlandu traže rijetke minerale. Također Kinezi su ponudili Grenlandu izgradnju pet zračnih luka koje je Danska zaustavila pod opravdanjem sigurnosnih razloga, rekao je Njavro.