Zabilježene dvije podvodne eksplozije prije istjecanja iz Sjevernog toka

Dvije podvodne eksplozije "vjerojatno izazvane detonacijama" zabilježene su blizu mjesta istjecanja iz plinovoda Sjeverni tok 1 i 2 i dogodile su se nedugo prije uočavanja istjecanja, objavio je u utorak Švedski seizmografski institut.

Prva "velika emisija energije" magnitude 1,9 zabilježena je noću s nedjelje na ponedjeljak u 02.03 po mjesnom vremenu jugoistočno od danskog otoka Bornholma, a druga magnitude 2,3 u 19.04 u ponedjeljak navečer na sjeveroistoku otoka, rekao je za agenciju AFP Peter Schmidt iz Švedske nacionalne seizmografske mreže.

- Tumačimo da su eksplozije najvjerojatnije izazvane nekim oblikom detonacije, rekao je.

Neovisni norveški seizmografski institut (Norsar) potvrdio je manju eksploziju u ponedjeljak rano ujutro te drugu, snažniju, u ponedjeljak navečer.

Vjeruje da su bile namjerne.

- To je velika eksplozija. Teško se oteti dojmu da je to učinio netko tko je znao što radi, rekla je za AFP ravnateljica Norsara Anne Strmmen Lycke.

- S oslobađanjem tako velike energije ne može biti drugo nego eksplozija koja je to izazvala, rekao je Schmidt.

Udari su bili tako iznenadni, kaže seizmolog sa švedskog sveučilišta u Uppsali.

Tri velika istjecanja identificirana u ponedjeljak u vodama danskog otoka Bornholm vidljiva su na površini u pjenušanju mora u promjeru od 200 metara do 1 km.

Neobjašnjiva istjecanja rezultat su "planiranog terorističkog napada" koji je izvela Moskva, ustvrdila je Ukrajina u vrijeme kada se bilježi sve više akcija sabotaže.

Kremlj je u utorak objavio da ne odbacuje mogućnost da je šteta na plinovodima Sjeverni tok u Baltičkom moru nastala sabotažom te je izrazio "krajnju zabrinutost".

Europska komisija izjavila je ranije u utorak da je preuranjeno nagađati o uzroku curenja plina u dva plinovoda namijenjena isporuci plina iz Rusije u Europu.

Švedska policija objavila je u utorak da je počela prvu istragu o mogućem činu sabotaže zbog istjecanja iz plinovoda Sjeverni tok 1 u Baltičko more.

Istjecanje je konstatirano na ruskom plinovodu Sjeverni tok 1 u švedskim i danskim vodama, nedugo nakon što je otkriveno curenje na plinovodu Sjeverni tok 2.

Sjevernim tokom 1 doprema se plin iz Rusije prema Europi, a Sjeverni tok 2 trebao je dopremati ruski plin također kroz Baltičko more do Njemačke i dovršen je potkraj prošle godine. SAD mu se protivio, tvrdeći da će pojačati ovisnost Europe o ruskom plinu. Kritizirala ga je i Ukrajina, žaleći se da će izgubiti prihod od tranzita ruskog plina.

Njemačka ga je zbog ruske invazije na Ukrajinu stavila na led. U trenutku kada ga je njemački kancelar Olaf Scholz blokirao zbog ruske invazije na Ukrajinu, u plinovodu je isporuku čekalo 300 milijuna prostornih metara plina, navodi Reuters.

Baltički plinovod, novi podmorski plinovod koji isporučuje norveški plin u Poljsku s godišnjim kapacitetom od 10 milijardi kubičnih metara dnevno, svečano je otvoren u utorak.