Ilham Alijev obećao zajamčena prava Armenaca u Gorskom Karabahu

Nakon što je Azerbajdžan, nakon više od tri desetljeća, ponovno preuzeo nadzor nad Gorskim Karabahom, tisuće Armenaca napuštaju to područje. Samo danas do podneva u Armeniju je ušlo gotovo 5000 ljudi. Poručuju da ne žele živjeti u Azerbajdžanu te da strahuju od etničkog čišćenja.

Munjevita azerbajdžanska pobjeda - promijenila je odnos snaga na Kavkazu - u regiji brojnih etničkih zajednica, važnoj za transport plina i nafte, u kojoj se za utjecaj bore Rusija, SAD, Turska i Iran. U trenutku kada se događa egzodus armenskog stanovništva u tu regiju stižu visoki američki dužnosnici.

Azerbajdžanski predsjednik Ilham Alijev je na sastanku s turskim predsjednikom Recepom Tayyipom Erdoganom rekao da će prava Armenaca u Gorskom Karabahu biti zajamčena, dok turski predsjednik pobjedu Azerbajdžana vidi kao mogućnost za normalizaciju stanja u regiji.

- Stanovnici Gorskog Karabaha, bez obzira na etničku pripadnost, državljani su Azerbajdžana. Njihova prava jamči azerbajdžanska država, kazao je Alijev na zajedničkoj konferenciji za novinare održanoj s turskim predsjednikom Erdoganom u Nahičevanu, predjelu smještenom između Armenije i Irana, koji je priključen Azerbajdžanu početkom dvadesetih godina prošlog stoljeća.

Turski predsjednik je rekao kako smatra da je pobjeda Azerbajdžana u Karabahu prilika za regionalnu stabilnost i da je otvorila mogućnost za normalizaciju stanja u regiji. Erdogan je rekao i kako se nada da će Armenija poduzeti odgovarajuće poteze da bi iskoristila ovu priliku za postizanje stabilnosti i mira u regiji. Dodao je da uspjeh Azerbajdžana u operaciji u Karabahu predstavlja ponos za Tursku te je čestitao azerbajdžanskoj vojsci jer je pokazala osjetljivost prema civilima u regiji.

Istodobno je njemačka vlada vrlo zabrinuta zbog situacije u kojoj su se našli etnički Armenci u odcijepljenoj regiji Gorskog Karabaha, rekao je glasnogovornik ministarstva vanjskih poslova. Na redovitoj tjednoj konferenciji za novinare rekkao je kako je na Azerbajdžanu, koji je prošli tjedan porazio separatističke snage u munjevitoj vojnoj operaciji, odgovornost da zaštiti etničke Armence u Karabahu, jednako kao i njihova ljudska prava.

Najmanje je 6.650 ljudi prešlo u ponedjeljak do sredine dana iz Gorskog Karabaha u Armeniju, navela je agencija Sputnik Armenia pozivajući se na izbore iz armenske vlade. Armenci u Karabahu, teritoriju koji je međunarodno priznat kao dio Azerbajdžana, bili su prisiljeni na prekid vatre prošli tjedan nakon 24-satne vojne operacije mnogo brojnije azerbajdžanske vojske.

Vodstvo 120.000 Armenaca koji Karabah nazivaju domom reklo je Reutersu u nedjelju da ne žele živjeti u sastavu Azerbajdžana i da će otići u Armeniju jer se boje progona i etničkog čišćenja. Priopćilo je da su nastale prometne gužve iz smjera Karabaha prema Armeniji i da će onima koji žele otići biti osigurano besplatno gorivo.

Rusija poručila Pašinjanu da radi ogromnu grešku s približavanjem Zapadu

Rusija je poručila armenskom premijeru Nikolu Pašinjanu da je on sam kriv za pobjedu Azerbajdžana u Gorskom Karabahu jer je insistirao na približavanju Zapadu umjesto da je s Moskvom i Bakuom radio na miru.

Pašinjan je u obraćanju u nedjelju rekao da je Rusija iznevjerila Armeniju time što joj nije pružila više pomoći kako bi se izbjegao poraz u toj većinski armenskoj regiji koja je međunarodno priznati dio Azerbajdžana. Armenski premijer najavio je da će morati izmijeniti sigurnosne saveze svoje zemlje.

Rusko ministarstvo vanjskih poslova žestoko mu je odgovorilo.

Uvjereni smo da vodstvo u Erevanu čini ogromnu grešku namjerno pokušavajući uništiti višestruke i stoljeća stare veze s Rusijom, istovremeno čineći državu taocem geopolitičkih igara Zapada, priopćilo je.

Azerbajdžan je prošli tjedan kratkom, učinkovitom ofenzivom primorao Armence Karabaha da pristanu na prekid vatre po uvjetima Bakua. Od tada su regiju napustile tisuće etničkih Armenaca. Baku je obećao zaštiti prava njih gotovo 120.000, koliko je živjelo u Gorskom Karabahu, no oni strahuju od etničkog čišćenja.

Rusija na tom području ima oko 2000 mirotvoraca te tvrdi da Pašinjan sad pokušava izbjeći odgovornosti za poraz usmjeravajući krivnju za neuspjehe u domaćoj i međunarodnoj politici na Moskvu.

Pašinjanova izjava o promjeni savezništava pokazuje da on priprema napuštanje saveza s Moskvom i potpuno okretanje Zapadu, priopćilo je rusko ministarstvo. Moskva smatra kako su vlasti u Erevanu pokrenule antirusku histeriju u armenskim medijima te odbacuje da stoji iza prosvjeda protiv Pašinjanove vlade.

Čelnik armenske vlade mora dobro znati da Moskva ne sudjeluje u takvim stvarima, za razliku od Zapada koji je prilično vješt u organizaciji "obojenih revolucija" , stoji u priopćenju.  

Izaslanstvo SAD-a stiže u Karabah dok se odvija egzodus Armenaca

Visoki američki dužnosnici stižu u regiju gdje se odvija egzodus armenskog stanovništva iz Gorskog Karabaha nakon pobjede Azerbajdžana i poraza Armenaca za koji Moskva odbacuje odgovornost.

U Armeniju stižu predsjednica Američke agencije za međunarodni razvoj Samantha Power i pomoćnik državnog tajnika za euroazijska pitanja Juri Kim kao prvi visoki američki dužnosnici od postizanja prekida vatre 20. rujna.

Power će se sastati s vladinim dužnosnicima i "potvrditi američku potporu armenskoj demokraciji, suverenitetu, neovisnosti i teritorijalnom integritetu i razgovarati o humanitarnim potrebama zbog situacije u Gorskom Karabahu, rekao je američki dužnosnik.

- Izrazit će duboku zabrinutost za armensko stanovništvo u Gorskom Karabahu i razgovarati o mjerama za rješavanje humanitarne krize. SAD poziva da se omogući neometan pristup humanitarnim organizacijama, rekao je dužnosnik.

Kremlj odbacuje kritike Erevana

Godine 2020. nakon desetljeća sukoba, Azerbajdžan je uz potporu Turske pobijedio u drugom ratu za Nagorno Karabah, dugom 44 dana, kojim je uspio uspostaviti svoju vlast.

Taj drugi rat završio je prekidom vatre uz posredovanje Rusije no Armenija optužuje Moskvu da nije obavljala svoju zadaću jamca mira.

Rusija je u ponedjeljak odbacila pokušaje Erevana da je okrivi za stanje u Karabahu.

Rusija smatra Armeniju svojom saveznicom i u kontaktu je s vladom u Erevanu no odbacuje njezine pokušaje da okrivi Moskvu za stanje u Karabahu, rekao je glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov.

Ustvrdio je da će se Rusija skrbiti da budu poštivana prava etničkih Armenaca u Karabahu.

Gorski Karabah nalazi se u području koje je stoljećima bilo pod utjecajem Perzijanaca, Turaka, Rusa, Osmanlija i Sovjeta. Svojataju ga i Azerbajdžan i Armenija nakon pada Ruskog Carstva 1917. godine. U sovjetskim vremenima proglašen je autonomnom regijom unutar Azerbajdžana.

Nakon pada Sovjetskog Saveza, tamošnji Armenci zbacili su nominalnu azerbajdžansku kontrolu i zauzeli susjedni teritorij u onome što je danas poznato kao Prvi karabaški rat. Od 1988.- 1994. godine ubijeno je oko 30.000 ljudi, a više od milijun raseljeno, uglavnom Azerbajdžanaca.