Kolone Armenaca u zbjegu, ne vjeruju riječima azerbajdžanskog predsjednika

Nakon što su separatističke vlasti položile oružje, Armenci u strahu od odmazde masovno bježe u Armeniju. Dosad ih je izbjeglo 28.120. SAD je pozvao Azerbajdžan da zaštiti etničke Armence, a Europska unija objavila je da će pomoći Gorskom Karabahu s 5 milijuna eura. U eksploziji spremnika goriva na benzinskoj postaji poginulo je 125 osoba, a ozlijeđeno nekoliko stotina.

Armenci iz Gorskog Karabaha, odcijepljenog dijela Azerbajdžana koji je bio izvan kontrole Bakua od raspada Sovjetskog Saveza, počeli su bježati ovaj tjedan nakon što su njihove snage poražene u munjevitoj vojnoj operaciji azerbajdžanske vojske.

Najmanje 28.120 od 120.000 etničkih Armenaca koji Gorski Karabah nazivaju domom stiglo je u Armeniju u dva dana egzodusa, vijugajući sa stotinama automobila i autobusa pretrpanih stvarima niz planinsku cestu iz Azerbajdžana.

Od 120.000 Armenaca gotovo polovina živi u Stepanakertu, gradu u kojem se mnogi spremaju za odlazak. Vodstvo Karabaha kaže da će svi otići zbog straha od progona i etničkog čišćenja.

- Pobjegli smo da spasimo život. Moj je suprug poginuo u prvom ratu za Karabah 1994. Imao je 30 godina, a ja 26. Ovo je četvrti rat koji prolazim, izjavila je Narine Šakarjan, izbjeglica iz Gorskog Karabaha.

Čini se da je ovo tek početak velikog izbjegličkog vala kroz koridor Lachin, jedini koji povezuje Karabah s Armenijom, a koji je posljednjih mjeseci bio blokiran za Armence.

- Kolona je dugačka i mnogo je automobila. Na putu sam bila cijeli dan. Djeca su mi gladna. Ne možemo živjeti s Azerbajdžancima, rekla je Gajane, izbjeglica iz Gorskog Karabaha.

- Pozivamo Azerbajdžan da održi primirje i poduzme konkretne korake za zaštitu prava civila u Gorskom Karabahu. Predsjednik Alijev obećao je da će zaštititi prava etničkih Armenaca i Azerbajdžan mora ispuniti to obećanje, izjavila je čelnica Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID) Samantha Power novinarima u glavnom gradu Armenije Erevanu.

Alijev je obećao jamčiti sigurnost karabaških Armenaca, ali je rekao da je svojom željeznom rukom ideju o neovisnosti regije poslao u povijest.

Power, koja je prije armenskom premijeru Nikolu Pašinjanu predala pismo potpore američkog predsjednika Joea Bidena, rekla je da je uporaba sile od Azerbajdžana neprihvatljiva i da Washington traži odgovarajući odgovor.

Američki državni tajnik Antony Blinken razgovarao je s azerbajdžanskim predsjednikom Ilhamom Alijevom o Karabahu, rekao je glasnogovornik State Departmenta Matthew Miller.

Alijev je uvjeravao da više neće vojnog djelovanja i Washington očekuje da će se toga pridržavati, rekao je Miller.

Na brifingu za novinare Miller je kazao kako je Blinken naglasio nužnost da ne dođe do novih sukoba te da mora postojati bezuvjetna zaštita slobode kretanja za civile i neometan humanitarni pristup Gorskom Karabahu.

Armenci i Azerbajdžanci vodili su nekoliko ratova za Gorski Karabah. Armence su od potpunog poraza 2020. spasili Rusi, ali kada se Armenija počela približavati Zapadu, Moskva nije zaustavila Azerbajdžan da nanese konačan poraz Karabahu, od kojeg se u međuvremenu distancirala i Armenija.

- Upravo se događa etničko čišćenje Armenaca u Gorskom Karabahu. To je vrlo nesretna činjenica jer smo pokušavali angažirati međunarodnu zajednicu vezano za to pitanje, upozorio je armenski premijer Nikol Pašinjan.

- Ljudi koji žive u regiji Karabah građani su Azerbajdžana, bez obzira na njihovu nacionalnost. Njihovu sigurnost i dobrobit osigurat će država Azerbajdžan, rekao je Ilham Alijev, azerbajdžanski predsjednik.

Kolone Armenaca u zbijegu pokazuju da ne vjeruju njegovim riječima pa se zasad čini da bi na tom negostoljubivom planinskom području uskoro mogle ostati samo prazne armenske kuće, njihove crkve i brojni spomenici.

Kobna eksplozija

Dok Armenci žurno napuštaju glavni grad Karabaha, poznat kao Stepanakert u Armeniji ili Khankendi u Azerbajdžanu, benzinske postaje mjesto su panične kupnje goriva. Ondje je eksplodiralo skladište goriva. Broj poginulih porastao je na 125 s prvotnih 20, izvijestio je Interfax Azerbajdžan pozivajući se na zdravstvene vlasti.

Međunarodni odbor Crvenog križa (ICRC) priopćio je da stotine ljudi imaju opekline zbog eksplozije, a stradali su ljudi u zbjegu koji su se zaustavili na benzinskoj postaji da natoče benzin kako bi napustili Gorski Karabah. ICRC je istaknuo da pruža medicinsku pomoć onima koji pate od opeklina i da evakuira neke ljude kolima hitne pomoći, navodeći pune bolnice i promet kao izazove.

Liječnici i medicinsko osoblje u Stepanakertu daju sve od sebe kako bi spasili živote ranjenih u ovim teškim i skučenim uvjetima, priopćile su lokalne armenske vlasti, dok uzrok eksplozije za sada nije poznat.

Tijela poginulih u eksploziji prevezena su u Armeniju, priopćilo je armensko ministarstvo zdravstva.

Mijenja se ravnoteža moći

Azerbajdžanska pobjeda mijenja ravnotežu snaga u regiji Južnog Kavkaza, šarenilu etničkih skupina ispresijecanih naftovodima i plinovodima gdje se Rusija, Sjedinjene Države, Turska i Iran bore za utjecaj.

Od raspada Sovjetskog Saveza, Armenija se oslanjala na sigurnosno partnerstvo s Rusijom, dok se Azerbajdžan zbližio s Turskom, s kojom dijeli jezične i kulturne veze.

Armenija sada traži bliže veze s Zapadom i okrivljuje Rusiju, koja je imala mirovne snage u Karabahu, ali je sada zaokupljena ratom u Ukrajini, što nije uspjela zaštititi Karabah. Moskva negira krivnju te je rekla Pašinjanu da čini veliku pogrešku što koketira sa Sjedinjenim Državama. 

Predstavnici Armenije i Azerbajdžana u Bruxellesu

Europska unija trebala bi u utorak u Bruxellesu primiti visoke predstavnike Armenije i Azerbajdžana. Dvije bivše sovjetske republike bile su u vojnom sukobu od 1988. do 1994. (30.000 mrtvih) i u jesen 2020. (6500 mrtvih). Broj poginulih u prošlotjednoj munjevitoj invaziji iznosi 200 mrtvih, objavila je armenska strana.

Sastankom u Bruxellesu predsjedat će Simon Mordue, glavni diplomatski savjetnik predsjednika Europskog vijeća Charlesa Michela. Azerbajdžan i Armeniju, kao i Francusku i Njemačku, predstavljat će njihovi savjetnici za nacionalnu sigurnost. Sudjelovat će i posebni predstavnik EU-a za Južni Kavkaz, estonski diplomat Toivo Klaar.

Armenski premijer Nikol Pašinjan i azerbajdžanski predsjednik sastat će se 5. listopada u Granadi, u Španjolskoj, uz sudjelovanje francuskog predsjednika Emmanuela Macrona, njemačkog kancelara Olafa Scholza i predsjednika Europskog vijeća Charlesa Michela. Sastanak je dugo planiran i nije otkazan.