Rizik nestašica i rasta cijena: Europa pod pritiskom, poziv na štednju

Europska energija ponovno je pod pritiskom zbog geopolitičkih napetosti, a stručnjaci upozoravaju na opasnu eskalaciju koja prijeti opskrbi. Države pozivaju građane na štednju i solidarnost kako bi se izbjegle poremećaji i zaštitila energetska stabilnost.

Europska komisija poziva države članice na hitno smanjenje potrošnje nafte i plina, predlažući mjere poput rada od kuće, većeg korištenja javnog prijevoza i nižih ograničenja brzine na autocestama.

U isto vrijeme, Vlada Republike Hrvatske aktivira dio obveznih rezervi i na tržište pušta 35 000 tona dizela iz državnih rezervi.

Koliko je situacija uistinu ozbiljna i može li se stabilizirati u kontekstu napetosti oko Hormuškog tjesnaca, jednog od ključnih svjetskih energetskih pravaca?

O tome su u Otvorenom govorili Jasminko Umićević, energetski konzultant, dr. sc. Dalibor Pudić, predsjednik Hrvatske stručne udruge za plin i izv. prof. dr. sc. Kristijan Kotarski, Fakultet političkih znanosti u Zagrebu.

Umićević: Poruka solidarnosti prema potrošačima

Umićević je rekao kako je situacija ozbiljna i ovisi o događanjima u Perzijskom zaljevu.

- Ako se ova situacija nastavi ili pogorša, doći će do poremećaja koji donose nesigurnost, povećanje rizika u opskrbi - porast cijena kao prvi znak. 

Komentirajući puštanje dizela iz državnih rezervi, rekao je da je Vlada odlučila to učiniti kako bi se ublažili rizici od povećanja cijena.

- U svijetu ima preko 8 mlrd. barela rezervi, a ovo je situacija gdje Hrvatska pridonosi malim dijelom, i to je dobar znak solidarnosti prema svim potrošačima, ali i poruka ljudima da se ne troši, da trebamo biti obazrivi prema potrošnji energije, u smislu stvaranja zaliha, poručio je. 

Povećanim kapacitetima LNG-a sigurnost opskrbe je veća

Pudić ističe kako je došlo do značajnog rasta cijena, ali ne tako visoke kao što su bile na samom početku rata u Ukrajini.

Ustvrdio je da je situacija bolja jer je završetak ogrjevne sezone, a jedini je izazov punjenje skladišta jer je oportuno kupovati robu po visokoj cijeni.

- Tu će morati odigrati uloge vlade država članica EU-a kako bi skladišta bila puna.

Za skladište u RH rekao je da je prilično prazno, oko 10 %, a 27. veljače bilo je oko 13 %.

- Prosjek EU-a je oko 30 %. Imali smo LNG na povećanju kapaciteta, povlačio se plin i skladišta i zato je skladište praznije. No, povećanim kapacitetima LNG-a je sigurnost opskrbe veća, kazao je.

Kotarski: Važno je da ne dođe do eksalacije

Kotarski navodi da je inflacija u uzlaznom trendu, cijene zlata i drugih metala rastu, u eurozoni je stopa inflacije na godišnjoj razini skočila na 2,5 %, što je iznad mandata ECB-a da drži inflaciju pod kontrolom oko 2%.

- U Hrvatskoj je najviša stopa inflacije u EU-u, dosta je ubrzala od siječnja do ožujka za 1 postotni bod.

Ističe da je ključno da ne dođe do dodatne eskalacije sukoba jer oko 10 % naftnih derivata koji se troše u svijetu nedostaje jer ne mogu proći Hormuški tjesnac.

- Ono što je naravno ključno da ne dođe do dodatne eskalacije sukoba jer trenutačno oko 10 % naftnih derivata koje se troše u svijetu nedostaje jer ne mogu proći Hormuški tjesnac. Situacija može biti daleko gora ako recimo Trump krene na otok Harq i intenzivira napade na iransku naftnu infrastrukturu. U tom slučaju Iran će u konflikt uključiti Hutije. I ako se blokira Bab-el-Mandeb i protok nafte kroz Crveno more, onda ćemo imati tek pravu posljedicu energetske krize za Europu. Jer trenutačno kroz Hormuški tjesnac 90 % nafte ide u Aziju, a 10 % ide u Europu. Dakle, nismo još osjetili puni nalet porasta cijena, ali ako se blokira ovaj drugi pomorski pravac, preko kojega Saudijska Arabija može u velikoj mjeri kompenzirati barem jedan dio pada opskrbe naftnim derivatima.

Naglasio je da je važno da ne dođe do dalje eskalacije.

- Ono što bi bio najkatastrofičniji scenarij za svjetsko gospodarstvo je da imate povratak na epizodu iz 1970-ih kad je na dijelu bila najgora moguća ekonomska bolest koja se zove stagflacija. Stagflacija je istovremeno visoka stopa inflacije i konkretno porast stope nezaposlenosti. A kako dolazite do toga? Imate cijenovni šok zbog šoka na strani ponude. Središnje banke ruše inflaciju, povećavaju kamatne stope i kad povećavate kamatne stope hladite gospodarstvo, hladite potražnju, usporavate investicije, smanjujete potrošnju i onda naravno imate reperkusije na proizvodnju i konkretno radna mjesta u proizvodnji, naveo je Kotarski. 

Umićević: Pregovori su svima u interesu

Umićević upozorava da bi najgori scenarij bila eskalacija u kojoj bi Iran pojačao napade na proizvodne kapacitete, što bi moglo izazvati odgovor Saudijske Arabije, jedne od najnaoružanijih država.

Ipak, smatra da prevladava interes za smirivanje i povratak pregovorima.

- Toliko se toga može izgubiti, toliko se može zapravo, takve posljedice mogu nastupiti da nikom to danas nije u interesu od normalnih ljudi. Često naravno znamo da i u politici postoje i oni koji nisu baš pa je onda teško se dogovoriti, rekao je.

Zatvaranje tjesnaca ne bi odgovaralo ni Iranu jer bi time blokirao vlastiti izvoz nafte.

Ističe da su pregovori svima u interesu, a moguća je naplata prolaza Hormuškim tjesnacem.

Pudić: Stabilnija situacija

Pudić ističe da neke države članice imaju prilično puna skladišta plina.

U usporedbi s razdobljem prije rata u Ukrajini, kada su, primjerice, skladišta u Njemačkoj bila u vlasništvu Gazproma i ostajala prazna, današnja je situacija stabilnija.

Europa sada raspolaže LNG terminalima i sustavno puni postojeća skladišta.

Prema uredbi EU-a, razina popunjenosti mora do 1. studenoga prelaziti 90 posto, iako je u aktualnoj krizi prag privremeno spušten na 80 posto.

Europa suočena s rastom cijena i nesigurnošću

Kotarski upozorava na rizik globalne recesije i ocjenjuje da su stvoreni uvjeti za eskalaciju jer američki predsjednik nema dobre opcije.

Može proglasiti simboličnu pobjedu i povući se, uz gubitak kredibiliteta, ili krenuti u vojnu eskalaciju, što nosi visoke troškove i posljedice, osobito za Europu u slučaju prekida opskrbe energentima.

Ističe i da je iranski režim dodatno homogeniziran, pri čemu jačaju tvrđe struje.

Pregovaračke pozicije dviju strana izrazito su udaljene, a nepovjerenje produbljeno ranijim napadima. Iran, iako vojno slabiji, može pritiskom na Hormuški tjesnac destabilizirati globalno gospodarstvo.

Umičević: Mjere na teret proračuna

Umićević navodi da je Vlada donijela mjere na teret proračuna – ograničila marže i smanjila trošarine.

Nestašica nema, ali rast cijena je očekivan, uz nastojanje da se teret ublaži za građane i industriju.

Problematizirao je dolazak "vikend turista" iz Slovenije radi kupnje goriva, što u izvanrednim okolnostima to može isprazniti postaje uz granicu.

Ističe potrebu racionalne potrošnje te podsjeća da Hrvatska ima zanemariv udio u globalnom tržištu.

Pudić: Cijene struje i plina ostaju zamrznute do 1. listopada

Pudić navodi da su cijene struje i plina zamrznute do 1. listopada, nakon što je Vlada produžila subvencije. One uključuju potporu opskrbljivačima od oko 4 do 8 eura po MWh, što za prosječno kućanstvo znači oko 50 eura godišnje, te sniženi PDV od 5 posto.

Planirano je bilo postupno ukidanje mjera, no zbog rata u Iranu one su produljene. Nove cijene za javnu uslugu bit će poznate oko 1. srpnja i primjenjivati se od listopada.

"Kad ne košta, ni ne štedi se"

Umićević ističe da država intervencijama mora ublažavati udar cijena, ali upozorava i na negativne učinke takve politike.

Plin se, kaže, nabavlja po višestruko višim cijenama nego što se prodaje, a razliku pokriva država, izravno ili neizravno.

Time se potrošačima šalje pogrešna poruka jer ne osjećaju stvarni trošak energenata. Kako naglašava, kad nešto ne košta, izostaje motiv za štednju, pa dugotrajno zamrzavanje cijena na niskim razinama nije održivo rješenje.

Kotarski: Njemačka proizvodi manje struje nego 2010.

Kotarski ističe da teret kriza na kraju dijele država, kompanije i građani, ali uz ograničenja fiskalnog kapaciteta sve više pada na potrošače.

Podsjeća da je EU u prošloj krizi potrošio oko 650 milijardi eura na mjere kontrole cijena i porezna rasterećenja, no danas je to teže zbog rasta javnog duga i manjeg fiskalnog prostora.

Dugoročno rješenje vidi u većoj proizvodnji i jačanju energetske autonomije, uključujući obnovljive izvore i nuklearnu energiju. Hrvatska, koja uvozi više od 55 posto energije, posebno je ranjiva.

Kao primjer navodi Njemačku, koja je odlučila gasiti nuklearne elektrane te danas proizvodi manje struje nego 2010. i postala je uvoznik.