Finski parlament izglasao je zakon koji Finskoj omogućuje da konačno postane članica NATO-a. Za članstvo je glasalo 184 parlamentaraca, a protiv je bilo njih 7.
01.03.2023.
Zadnja izmjena 13:45
Autor: T.V./HRT/Hina
Finski parlament izglasao je zakon koji Finskoj omogućuje da konačno postane članica NATO-a. Za članstvo je glasalo 184 parlamentaraca, a protiv je bilo njih 7.
Finska, dosad zemlja vanjskopolitičke neutralnosti, nakon početka ruske invazije na Ukrajinu u svibnju prošle godine odlučila se za članstvo u Sjevernoatlantskom savezu, umjesto da se oslanja isključivo na svoje oružane snage u obrani 1300 kilometara duge granice s Rusijom. Finsku početkom travnja očekuju parlamentarni izbori, pa dio analitičara smatra da želi dovršiti proces pridruživanja do tog datuma.
Usvajanjem temeljnih dokumenata NATO-a Finska je korak ispred Švedske koja je također podnijela zahtjev za članstvom, no odbila ga je Turska. Turski predsjednik Tayyip Erdogan rekao je da je njegova zemlja spremna primiti Finsku, ali da za Švedsku i dalje smatra da pruža utočište pripadnicima terorističkih skupina. I Finska i Švedska još uvijek čekaju odobrenje Mađarske čiji je parlament počeo raspravljati o toj temi.
Mađarska predsjednica Katalin Novak zatražila je u srijedu od zastupnika da ratificiraju ulazak Finske i Švedske u NATO "što je prije moguće".
Zastupnici su u srijedu počeli raspravu o prijedlozima nakon što mjesecima u parlamentu nije bilo pomaka.
- To je kompleksna odluka, s ozbiljnim posljedicama, stoga je potrebno pažljivo razmatranje, napisala je Novak na Facebooku. Moj stav je jasan: u sadašnjoj situaciji pristupanje Švedske i Finske je opravdano. Vjerujem da će Nacionalna skupština donijeti mudru odluku što je prije moguće, dodala je.
Jedino Mađarska i Turska još nisu ratificirale protokole o pristupanju tih dviju zemalja u NATO, više od osam mjeseci nakon što su čelnici Saveza na samitu u Madridu odlučili primiti ih u članstvo.
S procesom ratifikacije se u mađarskom parlamentu odugovlači od srpnja prošle godine, a Orban je prošli petak prvi puta javno rekao što ga muči u vezi pristupanja dviju nordijskih zemalja u zapadni vojni savez.
Orban je podsjetio da su Finska i Švedska prije kritizirale Mađarsku zbog vladavine prava, rekao je da se neki u njegovoj stranci pitaju je li mudro primiti zemlje koje šire otvorene laži o Mađarskoj, o vladavini prava u Mađarskoj, o demokraciji, o tome kako se u njoj živi".
- Kako, glasi argument, može netko htjeti biti naš saveznik u vojnom sustavu, a besramno širi laži o Mađarskoj? zapitao se tada Orban.
I dok su zastupnici Fidesza rekli da će se sljedeći tjedan održati bilateralni susreti u dvjema nordijskim zemlja kako bi se razmotrili "politički sporovi", jasno su dali do znanja da će stati iza njihovih zahtjeva za članstvom u NATO-u.
- Dat ćemo našu potporu Finskoj i Švedskoj za pridruženje NATO-u, objavio je Fidesz koji sa svojim manjim partnerom kontrolira dvije trećine mjesta u parlamentu.
Konačno glasanje se očekuje u drugoj polovici ožujka.
Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!
Autorska prava - HRT © Hrvatska radiotelevizija.
Sva prava pridržana.
hrt.hr nije odgovoran za sadržaje eksternih izvora