RFS: Sloboda medija na udaru dezinformacija, AI-a i propagande

Novinarstvo je na udaru političke propagande, ekonomskih manipulacija i lažnih sadržaja koje kreira umetna inteligencija (AI) i ti su čimbenici glavna prijetnja slobodi medija u cijelom svijetu, upozorio je u srijedu RSF u izvješću u kojem je po indeksu slobode medija Hrvatska na 42. mjestu od 180 zemalja.

U 21. po redu godišnjem izvješću objavljenom na Međunarodni dan slobode medija, Reporteri bez granica (RFS) kao golemu prijetnju slobodi medija također navode i neuspjeh u nadzoru tehnoloških divova.

Hrvatska, sa 71,95 bodova, je na 42. mjestu i skočila je u odnosu na prošlogodišnje izvješće za šest mjesta. U izvješću iz 2022. nalazila se na 48. mjestu od 180 zemalja, zabilježivši 70,42 boda. Sada se nalazi ispred SAD-a.

Susjedna Srbija nalazi se na 91. mjestu zbog, kako objašnjava RSF, "širenja ruske propagande". Radi se o padu za 12 mjesta u odnosu na prošlu godinu. Slovenija je na 50. mjestu.

Također u odnosu na prošlogodišnje izvješće, prvo i zadnje mjesto su pripale istim zemljama: Norveškoj i Sjevernoj Koreji. Druga najbolja zemlja po indeksu slobode medija je Irska, a slijedi Danska na trećem mjestu.

Prema RFS-u, stanje sa slobodom medija je "jako ozbiljno" u 31 zemlji, "teško" u 42, "problematično" u 55 te "dobro" ili "zadovoljavajuće" u 52 zemlje.

- Drugim riječima, uvjeti za rad novinara su loši u sedam od 10 zemalja te zadovoljavajući u samo tri od deset zemalja, ističe RFS.

Proizvodnja dezinformacija

Glavni tajnik RSF-a Christophe Deloire upire prst u tehnološku industriju koja, kako tvrdi, omogućuje "proizvodnju i širenje dezinformacija".

- Pouzdane informacije se utapaju u poplavi dezinformacija. Sve manje smo sposobni razlučiti između stvarnog i umjetnog, istinitog i lažnog, rekao je Deloire.

Obrušio se na čelnike društvenih platformi koje nije briga za širenje propagande ili lažnih informacija, navodeći kao primjer vlasnika Twittera Elona Muska koji zagovara "proizvoljni pristup informacijama utemeljen na plaćanju".

Pod Muskovim vlasništvom, Twitter je promijenio način na koji dijeli plave kvačice koje su ranije davane istaknutim pojedincima, novinarima, političarima i ustanovama nakon provjere njihovog identiteta.

Kvačice služe kao oznaka autentičnosti, a Musk je još u studenom najavio da će Twitter početi naplaćivati 8 dolara mjesečno za takvu oznaku u nastojanju da pokrene nove izvore prihoda izvan sektora oglašavanja.

Deloire kao opasan fenomen ističe umjetnu inteligenciju i navodi primjer AI programa Midjourney koji proizvodi visokokvalitetne slike koje "preplavljuju društvene mreže s navodno stvarnim, ali lažnim fotografijama", poput fotografije uhićenja Donalda Trumpa koji se opire policajcima i oni ga savladavaju.

Na Twitter računu Eliota Higginsa, osnivača Bellingcata, osvanule su fotografije kako Trumpa napadaju policajci pa pokušava pobjeći i potom bira zatvorski kombinezon. Njegova objava pregledana je više od tri milijuna puta.

RFS navodi i primjer lažnih fotografija komatoznog Juliana Assangea u luđačkoj košulji koje su proizvod AI-a.

AI nije poštedio ni Papu te je tako krajem ožujka društvene mreže preplavila fotografija pape Franje kako Vatikanom šeće u skupocjenoj bijeloj pernatoj jakni.

Istraživačko novinartstvo

RFS je nedavno dao potporu konzorciju istraživačkih novinara koji rade na projektu "Zabranjene priče", a koji je otkrio aktivnosti izraelske tvrtke "Team Jorge" koja je specijalizirana za proizvodnju dezinformacija.

U novom poretku najgorih zemalja po indeksu slobode medija su, uz Sjevernu Koreju, i Vijetnam, koji je gotovo priveo kraju lov na neovisne novinare i komentatore, te Kina kao "najveći tamničar novinara na svijetu".

SAD je u odnosu na prošlu godinu pao za tri mjesta i nalazi se na 45. mjestu.

Peru je pao za čak 33 mjesta, na 110., Senegal za 31 mjesto na 104., a Haiti je pao za 29 mjesta, na 99.

Medijske slobode vitalan su element ljudskih prava no napadnute su diljem svijeta, poručio je glavni tajnik UN-a Antonio Guterres u utorak, uoči 30. Svjetskog dana slobode medija.

Novinari su zlostavljani, zatvarani ili ubijani diljem svijeta, upozorile su međunarodne organizacije i medijske kuće.

- Medijske slobode vitalan su element ljudskih prava. No na sve strane svijeta, medijske slobode napadnute su, kazao je Guterres u video poruci objavljenoj na konferenciji u organizaciji UNESCO-a (UN-ova agencija za znanost, kulturu i obrazovanje) u sjedištu UN-a u New Yorku. Novinari i drugi medijski djelatnici izravna su meta na mreži i izvan nje dok obavljaju svoj vitalno važan posao. Svakodnevno su zlostavljani, zastrašivani, pritvarani, zatvarani, rekao je Guterres.

Prvi čovjek UN-a nije citirao nijedno ime, nijednu zemlju, no drugi sudionici izdvajali su pojedinačne situacije, primjerice američkog novinara Wall Street Journala Evana Gershkovicha koji je u ruskom zatvoru optužen za špijunažu, što on odbacuje.

- Dolazim iz zemlje, Irana, gdje je zločin biti novinar. Iz zemlje sam u kojoj biti novinar, građanin novinar može voditi u zatvor, rekla je novinarska i borkinja za prava žena Masih Alinedžad, koja živi u Sjedinjenim Državama.

Prema podacima Reportera bez granica, u cijelom svijetu ubijeno je u 2022. godini 55 novinara i suradnika u medijskoj djelatnosti dok su obavljali svoj posao.

- Takva je situacija neprihvatljva, rekla je direktorica UNESCO-a Audrey Azoulay i rekla da su brojni novinari ubijani "u vlastitom domu, često pred obitelji".

U 30 godina ostvaren je napredak u medijskim slobodama, posebno u pogledu zakona kojim se jamči pravo na pristup informaciji, no "ništa od toga nije stečeno" i iznova se mora braniti.

Lavina dezinformacija

- Osim napada na novinare, digitalno doba preinačilo je cjelokupni informativni prostor, istaknula je i naglasila "upravo sada novinari su potrebniji nego ikada prije".

- Potrebni su zato što je istina ugrožena dezinformacijom i govorom mržnje što nastoji izbrisati granice između činjenice i fikcije, između znanosti i urote, rekao je Guterres.

Glavni tajnik UN-a Izrazio je posebno zabrinutost "zbog porasta koncentracije medijske industrije u rukama nekolicine i zbog propasti brojnih neovisnih medija".

Direktor New York Timesa A. G. Sulzberger upozorio je da se na "internetu valja lavina dezinformacija, propagande, komentara, senzacionalističkog sadržaja koja potapa ekosustav informacija i potapa vjerodostojnog novinara"

- Kada slabe medijske slobode, slijedi uvijek erozija demokracije. Ta slabost medijskih sloboda poklapa se s destabilizacijom demokracija i jačanjem autokracija, rekao je.

Zato države moraju hitno ojačati i obnoviti svoju obvezu da štite i promiču slobodne, neovisne i pluralističke medije, kazali su u zajedničkoj izjavi izvjestitelji za slobodu izražavanja iz UN-a, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS), Organizacije američkih država i Afričke komisije za ljudska prava i prava naroda.

- Nažalost, cenzura je postala pozicija kojom vlade po defaultu kontroliraju društvo i oblikuju ga po svojoj volji, rekla je Agns Callamard, glavna tajnica organizacije za ljudska prava Amnesty International.