10:18 / 08.03.2021.

Autor: Hina/A.P.C.

Gomilanje cjepiva - možda još sedam godina pandemije

Isporuka zaliha cjepiva

Isporuka zaliha cjepiva

Foto: - / Reuters

Svi silno želimo da pandemija što prije završi, no to se neće dogoditi još mnogo godina ako najbogatije države ne podijele svoje količine cjepiva s ostatkom svijeta, složni su zdravstveni stručnjaci.

Prema podacima UN-a, do sredine veljače ove godine cjepivo je primio 191 milijun stanovnika svijeta, no više od tri četvrtine cijepljenih su stanovnici samo 10 zemalja. Istodobno, u otprilike 130 država, u kojima živi oko 2,5 milijardi ljudi, nije cijepljena ni jedna jedina osoba, piše portal ScienceAlert.


Stručnjak za javno zdravstvo i profesor na Sveučilištu Duke Gavin Yamey još je jedan u nizu zabrinutih znanstvenika i medicinskih radnika koji pozivaju bogate države da prestanu gomilati cjepivo protiv COVID-a samo za svoje građane.


U nedavnom komentaru objavljenom u  časopisu 'Nature', Yamey je upotrijebio primjer teorije igara da bi objasnio zbog čega je 'nacionalizam cjepiva' u konačnici sebičan i samoporažavajući.


Yamey smatra da bi se pandemija, nastave li najbogatije zemlje svijeta gomilati cjepivo, mogla otegnuti na još sedam godina.  

- U globalnom zdravstvu postoji mantra po kojoj izbijanje pandemije bilo gdje u svijetu može rezultirati njezinim izbijanjem posvuda. Zbog toga nam je svima u interesu da kao međunarodna zajednica počnemo dijeliti doze svima jer ćemo samo tako zajamčiti globalnu opskrbu cjepivom, rekao je Yamey za Nature.


- Kao nacije, mi smo poput brodova u oceanu - zajedno se uzdižemo i padamo,  dodao je.


Program globalnog pristupa cjepivima Covax smatra dobrim primjerom koji nas sve može održati na površini u vremenima bez presedana.


Program Svjetske zdravstvene organizacije Covax glavni je plan za cijepljenje ljudi u siromašnim i zemljama sa srednjim prihodima diljem svijeta. Cilj mu je da se do kraja 2021. isporuči najmanje dvije milijarde doza kako bi se pokrilo 20 posto najugroženijih u 91 zemlji svijeta, uglavnom u Africi, Aziji i Latinskoj Americi.


Dosad se Covaxu pridružilo oko 190 država, no na kraju su brojne bogate države cjepivo kupile izravno od dobavljača, a ne putem bazena kupaca, što znači da je 16 posto svjetske populacije kupilo više od polovice svih dostupnih doza.

Pristup koji Yarney i njegovi kolege nazivaju "prvo meni", glavna je prijetnja postizanju kolektivnog imuniteta na globalnoj razini. Na taj se način mnogi ljudi u startu osuđuju na bolest i smrt, jednostavno zbog mjesta gdje su rođeni, dok se virusu pruža prilika da mutira do te mjere da više neće reagirati na dostupna cjepiva.


- Nema načina kojim bi se bogatije zemlje mogle spriječiti u ovakvom ponašanju, no Covax bi mogao utjecati na način na koji se sklapaju poslovi, tako da od njih koristi imaju i siromašnije države i da prestane grabež, smatraju Yamey i njegovi kolege koji su svoje stavove objavili u časopisu BMJ Global Health.  


Britanski znanstvenik smatra da bi bogatije države trebale što prije podijeliti cjepivo sa siromašnijima.

Na svakih devet doza koje daju svojim građanima, predlaže ustupanje jedne doze Covaxu. Priznaje da to nije najbolje rješenje, no smatra da je takav potez dobar "u sklopu onoga što je trenutačno moguće napraviti" te bi mogao zaustaviti pojavu budućih varijanti koronavirusa i širenje pandemije.

Takav bi pristup istodobno mogao svijetu uštedjeti mnogo novca. Nedavno je istraživanje pokazalo da bi, ako se stanovnici siromašnih država ne cijepe za nekoliko godina, globalno gospodarstvo moglo izgubiti čak 9 bilijuna američkih dolara zbog poremećaja u globalnim lancima opskrbe, a bogate bi nacije snosile polovinu tog troška.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!