Gorski Karabah napustilo oko 85.000 Armenaca

Oko 85.000 ljudi potražilo je utočište u Armeniji nakon što je Azerbajdžan zauzeo spornu regiju Gorski Karabah na južnom Kavkazu.

Vladina glasnogovornica Nazeli Baghdasarjan rekla je u petak u glavnom gradu Armenije, Erevanu, da je riječ o ljudima koji su bili prisiljeni napustiti svoje domove.

Prema službenim, ali neprovjerenim informacijama, u Gorskom Karabahu je prije živjelo 120.000 karabaških Armenaca. Azerbajdžan, kojim vlada autoritarni režim, u vojnoj je ofenzivi prošlog tjedna preuzeo potpunu kontrolu nad regijom koja je osporavana desetljećima.

Nepriznata Republika Artsakh, koja je upravljala Gorskim Karabahom, nakon toga je kapitulirala i ovaj tjedan također objavila da prestaje postojati od 1. siječnja 2024.

Azerbajdžanska vlada i Rusija, koja se smatra silom zaštitnicom Armenije, izjavile su da nema razloga za bijeg ljudi. Međutim, karabaški Armenci strahuju od progona i nasilja s azerbajdžanske strane.

Postoji dodatna, vjerska dimenzija sukoba jer su Armenci pravoslavni kršćani, a Azeri muslimani.

Na sastanku vlade u četvrtak navečer u Erevanu armenski premijer Nikol Pašinjan optužio je susjednu zemlju za "etničko čišćenje".

- Analiza situacije pokazuje da u nadolazećim danima više neće biti Armenaca u Gorskom Karabahu, rekao je.

Prema izvorima iz armenske vlade, humanitarni centar za izbjeglice postavljen je u blizini Gorskog Karabaha.

Azerbajdžan će dopustiti stručnjacima UN-a da posjete Karabah "za nekoliko dana"

Azerbajdžan namjerava dopustiti skupini stručnjaka iz Ujedinjenih naroda da posjete Gorski Karabah "za nekoliko dana", priopćio je u petak ured savjetnika predsjednika Azerbajdžana.

Mediji će također imati priliku posjetiti Gorski Karabah, rečeno je.

Sjedinjene Države i drugi pozvali su Baku da dopusti međunarodnim promatračima ulazak u Gorski Karabah, zbog zabrinutosti oko mogućeg kršenja ljudskih prava.

Armenija je optužila Azerbajdžan za etničko čišćenje Armenaca u Gorskom Karabahu, što Baku oštro negira.