Razgovor s Mate Granićem. bivšim ministrom vanjskih poslova
Bivši ministar vanjskih poslova i posebni savjetnik premijera Mate Granić u razgovoru s HRT-ovim voditeljem Petrom Vlahovom analizirao je susret čelnika Kine, SAD-a i Rusije, europski put Crne Gore te odnose Hrvatske i Srbije nakon političkih promjena u susjednoj državi.
Susret čelnika Kine, Sjedinjenih Američkih Država i Rusije otvorio je pitanje položaja Europe u međunarodnim odnosima, posebice zbog njezina izostanka iz razgovora svjetskih sila.
Iako su se pojavile usporedbe s povijesnom konferencijom na Jalti, Granić smatra da takve ocjene nisu opravdane.
- Nije dobro što nije bilo Europe tamo, ali uspoređivali su taj sastanak u Kini, u Shenzhenu, s Jaltom. To je daleko od Jalte. U Jalti su odlučivali pobjednici, bez obzira na njihove ideološke razlike, koji su pobijedili, dakle, nacističku Njemačku, fašističku Italiju, Japan, odlučivali.
Nema konkretne odluke
Prema njegovoj ocjeni, susret nije donio konkretne odluke, a ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu bio je važan ponajprije zbog međunarodnog položaja Rusije.
Govoreći o ruskoj vanjskoj politici, Granić je upozorio da su se Putinovi zahtjevi tijekom rata u Ukrajini proširili daleko izvan prvotno istaknutih ciljeva. Podsjetio je da je ruski predsjednik agresiju na Ukrajinu opravdavao zaštitom ruske manjine u Donbasu i denacifikacijom.
- Pa više nije dovoljno ni Donbas, niti da Ukrajina ne uđe u NATO. On sad govori o 1997. godini, da se povuku, dakle, da u NATO ne budu članice koje nisu bile, dakle, prije 1997. godine.
U takvim okolnostima Granić smatra da Europska unija mora zauzeti čvršći i jedinstveniji stav prema Rusiji. Osvrnuo se i na razlike među državama članicama kada je riječ o financijskoj i vojnoj pomoći Ukrajini te podržao pristup njemačkog kancelara Friedricha Merza.
- Europska unija mora biti nikad jasnija, homogenija, mora više ulagati u svoju sigurnost, u obrambene mogućnosti, jer Rusija najaktivnije radi na rušenju sadašnje Europske unije, govori.
Istaknuo je da je Hrvatska od početka snažno podržavala ukrajinski suverenitet i teritorijalni integritet, usporedivši tu potporu s iskustvima Hrvatske tijekom osamostaljenja. Pritom je naglasio važnost odnosa sa Sjedinjenim Američkim Državama, podsjetivši na njihovu ključnu ulogu u zaustavljanju rata i uspostavi mira u Bosni i Hercegovini tijekom 1990-ih.
Na pitanje treba li se Hrvatska snažnije vezivati uz takozvanu koaliciju voljnih, koja okuplja države spremne na intenzivniju potporu Ukrajini, Granić je odgovorio potvrdno, ali naglasio da to ne podrazumijeva slanje hrvatskih vojnika u Ukrajinu.
- Ali moramo izražavati vrlo jasan stav Republike Hrvatske prema ratu i ruskoj agresiji na Ukrajinu, istaknuo je Granić.
Crna Gora na putu prema EU-u: "O kopnenoj granici nema pregovora"
Hrvatska snažno podržava ulazak Crne Gore u Europsku uniju, no neriješena bilateralna pitanja i dalje predstavljaju važan dio pristupnog procesa. Među njima se posebno ističe pitanje razgraničenja, odnosno Prevlake i morske granice u području Boke kotorske.
Granić je podsjetio da je premijer Andrej Plenković u više navrata istaknuo osam pitanja koja Crna Gora mora riješiti prije hrvatske suglasnosti za njezino članstvo u Europskoj uniji.
- Jedna od najvažnijih točaka je pitanje granice. Nema nikakvih pregovora o kopnenoj granici. Ona je određena odlukom Badinterove komisije od 7. prosinca 1991. godine, točka 3, da su republičke granice i državne granice, dakle onih republika koje hoće biti samostalne države ako ispune uvjete, tvrdi.
Prisjećajući se pregovora iz 1990-ih, Granić je govorio o prijedlogu teritorijalne razmjene koji je Slobodan Milošević uputio Franji Tuđmanu tijekom pregovora u Daytonu. Naveo je i da je hrvatska strana tijekom kasnijih razgovora s tadašnjim srpskim vodstvom odbijala mogućnost pregovora o Prevlaci.
Za razliku od kopnene granice, pitanje razgraničenja na moru ostaje otvoreno. Granić smatra da se ono može riješiti bilateralnim pregovorima, ali i međunarodnim pravnim postupkom, uključujući Međunarodni sud za pravo mora u Hamburgu ili ad hoc arbitražu.
Granić je pritom upozorio na prisutnost ruskih i srpskih interesa u Crnoj Gori.
- Pa ruski interesi su i sada snažno prisutni u Crnoj Gori, i srpski i ruski interesi, i to ne treba nimalo podcjenjivati. Ali što se tiče kopnene granice, Hrvatska će biti tvrda kao kamen, o tome nema pregovora, govori.
Mate Granić, bivši ministar vanjskih poslova i posebni savjetnik premijera za vanjsku politiku
Foto: HTV / HRT
Odnosi Hrvatske i Srbije nakon pobjede studenata
Političke promjene u Srbiji i izborna pobjeda studentske liste otvorile su pitanje budućeg smjera srbijanske vanjske politike, ali i odnosa s Hrvatskom.
- Mi ne znamo tko će biti ljudi koji će voditi politiku, dakle novi ljudi koji će voditi. Mi ne znamo još kakav će biti program, kakav će biti problem prema Europskoj uniji, da li će podržavati snažnu vanjsku politiku Europske unije, kakav će biti prema Rusiji, da li će uvesti sankcije prema Rusiji, kakav će biti prema Kosovu, objašnjava Granić.
Za Hrvatsku će, naglašava, posebno biti važan odnos nove srbijanske vlasti prema hrvatskoj nacionalnoj manjini, ali i niz otvorenih pitanja koja godinama opterećuju odnose dviju država.
- Ono što nas jako zanima, kakav će biti stav prema Hrvatskoj, našoj manjini i nekim važnim neriješenim pitanjima, pitanje nestalih, pitanje arhiva, pitanje ratne štete, sve su to pitanja koja traže odgovor.
Granić je istaknuo da se hrvatska Vlada nije miješala u izbore u Srbiji te da pozorno prati politički razvoj događaja. Pritom je naglasio da Hrvatska želi Srbiju usmjerenu prema članstvu u Europskoj uniji. Ipak, na pitanje bi li Hrvatska zbog širih europskih sigurnosnih interesa mogla biti izložena pritiscima da ublaži svoje zahtjeve prema Srbiji, Granić je bio izričit.
- Popustiti sigurno nećemo.
Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram, TikTok i YouTube!