Puhovski o slučaju Jankomir: Tomašević nije reagirao kako je trebao
Smrt Kristiana Josipa Periša u zagrebačkom Jankomiru političko je pitanje jer se dogodila u javnoj zdravstvenoj ustanovi, ocijenio je politički analitičar Žarko Puhovski u HRT-ovu Studiju 4. Kritizirao je reakciju Grada Zagreba i poručio da s promjenama u postupanju prema pacijentima ne treba čekati sudsku presudu.
Obitelj 32-godišnjeg Periša u subotu je organizirala komemorativno okupljanje na zagrebačkom Trgu bana Josipa Jelačića, na kojem su se okupile tisuće građana. Periš je u klinici umro 21. listopada. Četvorica medicinskih tehničara pod istragom su zbog sumnje na teško ubojstvo. Žarko Puhovski ne smatra da slučaj Jankomir može biti povod za nova masovna okupljanja i prosvjede.
- Uvjeren sam da ne, prije svega zato što su organizatori, obitelj, inzistirali na tome da se slučaj ne politizira i ne širi. Meni se to čini pogrešnim. To da netko izgubi život u javnoj zdravstvenoj instituciji je po definiciji političko pitanje, rekao je.
Podsjetio je da je istog dana bila 30. obljetnica prosvjeda za Radio 101. Na istome su se trgu 21. studenoga 1996. okupili građani u obranu radijske postaje nakon odluke o oduzimanju koncesije. Puhovski smatra da konkretni događaji u Hrvatskoj okupljaju više ljudi od dugotrajnih društvenih problema.
- Za ključna pitanja poput socijalnih razlika dobijete 500 ljudi, kazao je.
Na pitanje hoće li slučaj Jankomir dovesti do promjena, istaknuo je slučaj ilegalnog odlaganja otpada u Lici i prijedlog uvođenja ekocida kao kaznenog djela. Puhovski se osvrnuo i na podatke o broju umrlih pacijenata u Jankomiru i Vrapču.
- Ovo nije samo problem Jankomira. Sigurno svatko tko se bavi psihijatrijom zna da takvih problema ima u psihijatrijskim klinikama, a u staračkim domovima još više. I o tome se ne govori, ustvrdio je Puhovski.
Odvjetnik obitelji Periš Leon Zrnić nakon komemoracije pozvao je da se snimka bolničkog videonadzora ukloni s društvenih mreža. Puhovski se s tim zahtjevom nije složio.
- Snimke su puštene i to je pomoglo. Da toga nije bilo, ne bismo razgovarali o ovome. To je sada dio javne memorije, rekao je.
Grad Zagreb osnivač je klinike, a Hrvatska udruga za promicanje prava pacijenata zatražila je ostavku ministrice zdravstva Irene Hrstić i odgovornih u upravi bolnice. Puhovski ne očekuje da će slučaj politički naštetiti ni gradskoj ni državnoj vlasti.
- Nitko nije gubitnik, to je šteta i to je loše. Naravno da gradonačelnik Tomislav Tomašević, a to kaže i premijer Andrej Plenković, ne može biti odgovoran za slučaj jedne osobe, ali nije reagirao kako je trebao. Tako su karte podijeljene da im to neće štetiti. Njihovi će ostati uz njih, kao što su HDZ-ovci ostali uz Plenkovića bez obzira na vijesti koje su dolazile iz Like, ocijenio je Puhovski.
Dodao je da je kritika snažnije usmjerena prema državnom vrhu zbog političke moći premijera, iako smatra da su zagrebačka gradska uprava i gradonačelnik pogrešno reagirali.
- Percepcija je takva da Tomašević predstavlja drugorazrednu moć, što je točno. Plenković je najmoćniji čovjek u Hrvatskoj i u načelu je doista odgovoran za sve što se događa u Hrvatskoj pa i za ovo, ali u drugom, trećem ili četvrtom planu. Gradonačelnik kao takav uz sebe ne privlači toliku razinu kritike i prigovora, a po mom sudu, uprava grada i gradonačelnik su krivo reagirali, pojasnio je.
"Na Jankomiru premalo, na KBCSMU previše političke intervencije"
Osvrnuo se i na izbor Dijane Zadravec za predstojnicu radiologije KBC-a Sestre milosrdnice, na koji je podnesena žalba. Usporedbu s Jankomirom vidi u tome kako se politika postavila prema dvjema zdravstvenim ustanovama.
- U KBC-u Sestre milosrdnice bilo je previše političke intervencije, a u Jankomiru premalo. S druge strane, u KBC-u Sestre milosrdnice radi se o vjerojatno krivom kadroviranju. Ne mogu razumjeti da netko normalan prihvaća kandidaturu u sredini gdje ga dvije trećine ljudi neće prihvatiti. U Jankomiru se radi o životu i smrti, kazao je.
Puhovski smatra da bi se pravila postupanja prema pacijentima i odgovornost za njihovu primjenu trebali preispitati dok traje istraga.
- Najbolja i najpravednija presuda ne može doći za manje od godinu dana, a kod nas vjerojatno za tri ili četiri. U međuvremenu potrebno je nešto napraviti s postupanjem i obvezama, kako se reagira, kako se snima, tko mora biti nadležan. To je načelno postojalo, ali očito je da se toga nitko nije držao. Potrebno je promijeniti obrasce ponašanja, istaknuo je Puhovski.
Štrajk mladih, Srbija i Crna Gora
Govorio je i o Štrajku mladih, u sklopu kojeg su učenici i studenti u petak u više hrvatskih gradova bojkotirali nastavu i predavanja. Među zahtjevima su bili bolji životni uvjeti za učenike i studente zbog rasta troškova života. Puhovski je slab odaziv povezao s time što šire društvene teme teže privlače ljude na prosvjede.
- Iako su im svi iz vlasti pokušavali "pomoći", dali su im razne atribute... Oni sigurno nisu anarhisti. Oni su eventualno neki socijaldemokrati. Ali ponavljam, kod nas za velike teme nemamo velika okupljanja, kazao je.
- Sitni povodi kod nas jedino funkcioniraju kao gorivo i ovo je bilo naprosto preapstraktno. Osim toga, velik dio ljudi ne živi dovoljno loše da bi bio prisiljen na reakcije, rekao je.
Govoreći o promjeni vlasti u Srbiji, gdje je Studentska lista osvojila 140 od 250 zastupničkih mjesta, Puhovski je pozdravio odlazak Aleksandra Vučića s vlasti. O tome kakve će odnose nova vlast graditi sa susjedima, rekao je, prerano je suditi.
- Mislim da je dobro da je otišao jer je otišla najniža razina nacionalističkog primitivizma u cijeloj regiji. To je prelazilo preko granice i prelijevalo se. Ali to ne znači da će odnosi biti bolji jer mi ne znamo tko je došao na vlast, ocijenio je Puhovski.
Pitanje odnosa nove vlasti prema ljudima iz prethodnog sustava usporedio je s ulogom Josipa Manolića u vrijeme Franje Tuđmana. Izdvojio je i dva stajališta koja je nova većina, prema njegovim riječima, već zauzela: da neće priznati Kosovo ni uvesti sankcije Rusiji.
- Oni moraju odlučiti koga će iz starog sustava uzeti, a koga će maknuti. Moraju se odlučiti hoće li ići na sudski proces protiv Vučića ili ne, ali iznad svega, hoće li ići na batinaše. Ti ljudi moraju biti kažnjeni, a onda ćemo vidjeti kako će se stvari podesiti, kazao je.
Govoreći o pristupanju Crne Gore Europskoj uniji, Puhovski je ocijenio da bi Podgorica lakše napredovala da je Island na referendumu u kolovozu prihvatio nastavak pregovora o članstvu. Među preprekama je izdvojio i suzdržanost dijela članica prema proširenju, spomenuvši Nizozemsku.
Hrvatska od Podgorice traži potvrdu kopnene granice, a hrvatsko Ministarstvo vanjskih i europskih poslova poručilo je da je o razgraničenju na moru spremno razgovarati kasnije. Među otvorenim pitanjima su i povrat školskog broda Jadran, povrat imovine hrvatskim obiteljima u Boki kotorskoj te utvrđivanje sudbine 14 nestalih hrvatskih državljana.
- Svi hrvatski političari i političarke prije 15 godina govorili su da neće raditi drugima ono što je Slovenija radila nama. Sada upravo to rade. Raspravlja se s Crnom Gorom o dvije stotine metara razlike na moru. To je loš vic, pogotovo za opseg onoga što imamo na Jadranu, ocijenio je Puhovski.
- Miješaju se simbolički problemi, poput broda Jadran, sa životnim problemima ljudi. Tako ne možemo raditi cijelo vrijeme jer ćemo doći u sukob s drugima u Europskoj uniji, zaključio je.
Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram, TikTok i YouTube!