Grenland izlazi na izbore: Ovaj put radi se o egzistencijalnim pitanjima

Stanovnici Grenlanda izlaze na parlamentarne izbore koji bi mogli biti među najvažnijima u povijesti otoka. Dok Trump prijeti da će preuzeti Grenland, glasači tog samoupravnog danskog teritorija biraju 31 člana svojeg zakonodavnog tijela.

Ovaj put radi se o egzistencijalnim pitanjima, mjestu Grenlanda u svijetu, uključujući i to treba li on ostati dio Danske, tražiti neovisnost ili uspostaviti bliže veze s velikim silama poput SAD-a i Europe.

- Političari nisu jasni oko toga što je zapravo neovisnost, rekao je Masaana Egede, glavni urednik grenlandskog dnevnika Sermitsiaqa, na videokonferenciji s novinarima iz svijeta prošli tjedan.

- Je li to ekonomska neovisnost? Samo osjećaj neovisnosti? Uspostava vlastitih granica? pita se Egede. O tome govorimo mnogo jer to u nama budi emocije. Želimo neovisnost, ali svatko ima vrlo različitu definiciju neovisnosti, kaže.

Egede, inače polubrat grenlandskog premijera Mutea Egedea, objašnjava da postoje 32 područja u kojima Danska još uvijek donosi odluke u ime Grenlanda.

- Recimo da preuzmemo jedno područje godišnje, svejedno bi nam trebale 32 godine da stvarno postanemo neovisni, rekao je.

Trenutačno je stranka s najviše mjesta u parlamentu inuitska stranka Ataqatigiit, ili "Zajednica naroda". Vlada zajedno s koalicijskim partnerom Siumutom, što znači "Naprijed".

Obje se stranke zalažu za neovisnost i obećale su raspisati referendum o odcjepljenju otoka od Danske, ne navodeći kada bi to bilo.

Prema sporazumu s Danskom iz 2009., Grenland može zakonski proglasiti neovisnost, ali tek nakon što se održi referendum. Iako postoji široka podrška potpunom suverenitetu Grenlanda, neki nisu sigurni što bi to značilo za obranu i gospodarstvo otoka kad bi krenuo samostalno krojiti svoju budućnost.

Anketa: Većina Grenlanđana protivi se pridruživanju SAD-u

Svih šest glavnih stranaka koje se natječu na izborima, uključujući one koje čine aktualnu vladajuću koaliciju, pozivaju na neovisnost. Razlikuju se samo po tome na koji način i u kojem roku bi se do nje moglo doći. Ankete pokazuju da se većina Grenlanđana protivi pridruživanju SAD-u, ali i da većina podržava konačnu neovisnost o Danskoj.

- Nadam se da će građani Grenlanda danas glasati vođeni razumom, a ne pohlepom. I da neće biti zavedeni pohlepom. Ne želim uopće spominjati njegovo ime, rekla je Liv Aurora Jensen, kandidatkinja ljevičarske inuitske stranke Ataqatigiita.

- Bit će to uzbudljiva i demokratska utrka za Grenlanđane pa se nadam da će rezultat biti vrlo dobri za našu stranku, naglasio je Erik Jensen, čelnik socijaldemokratske stranke Siumut.

Oko 44.000 stanovnika ima pravo glasa. S obzirom na relativno nizak broj birača kao i na to da nisu provedene predizborne ankete, a neće biti objavljene ni izlazne - ishod izbora je neizvjestan. Birališta se zatvaraju u ponoć, a rezultati se očekuju u ranim jutarnjim satima. Tada će se s ovog udaljenog, ali strateški važnog otoka, poslati politička poruka ostatku svijeta. 

'Milom ili silom'

Više od 2 milijuna četvornih kilometara površine Grenlanda prepuno je golemih prostranstava neiskorištenih prirodnih resursa, uključujući vrlo vrijedne rude, dok je otok dom svega 60-ak tisuća stanovnika.

Zato je oči na Grenland bacio Donald Trump, nazvavši njegovo preuzimanje "apsolutnom nuždom". Odbio je pritom isključiti korištenje vojne sile ili ekonomske prisile da to učini. Prošli tjedan rekao je da će ga SAD dobiti "na ovaj ili onaj način". Naveo je potom i prijetnje Kine i Rusije, koje su sve više fiksirane na Arktik.

No, nisu Grenlandu jedina sigurnosna prijetnja aspiracije ambicioznog američkog predsjednika. Naime, neovisnost bi također značila veliku rupu u proračunu otoka bez godišnje subvencije od 500 milijuna dolara koju daje Danska i plaća mu sustav socijalne skrbi skandinavskog tipa. I EU šalje sredstva Grenlandu, premda otok nije član tog političkog bloka.

Ipak, antikolonijalni osjećaji su jaki. Premijer Egede, vođa inuitske stranke Ataqatigiita, iskoristio je svoje novogodišnje obraćanje kako bi izjavio da je "vrijeme da poduzmu sljedeći korak za našu zemlju" i da se Grenlanđani oslobode "okova kolonijalnog doba".

Grenlandski zakonodavci usprotivili su se rudarskim projektima koje podupire EU jer se nalazišta rijetkih ruda nalaze unutar izvora uranija. Rasprava o tome može li rudarstvo utrti put neovisnosti širenjem lepeze djelatnosti koje čine grenlandsko gospodarstvo dominirala je posljednjim izborima 2021. i dovela do pobjede inuitskog Ataqatigiita nakon što je stranka podržala zabranu iskopavanja uranija. To je rezultiralo obustavom projekata kopanja rijetkih ruda sve do danas.

No, pitanje iskopavanja uranija nije bilo glavna tema ove izborne kampanje. Nije tema bila ni treba li potaknuti turizam ili pomorstvo, unatoč činjenici da bi te djelatnosti također mogle pomoći u financiranju neovisnog Grenlanda.

- Pitanje neovisnosti zauzelo je toliko prostora, pojašnjava urednik Egede, da je istisnulo raspravu o grenlandskom gospodarstvu, koja bi inače "bila vrlo, vrlo velik dio izbora".

Dok je Trump tijekom predsjedničkog obraćanja prošlog utorka obećao da će arktički otok učiniti "bogatim", ogromna većina Grenlanđana, oko 85 posto, protivi se ideji da postanu dio SAD-a, prema anketi provedenoj u siječnju.

Ma koji bio ishod izbora, odluka Grenlanđana odaslat val koji će nabirati i mora daleko od njihovih ledenih obala.

- Zbog Trumpa pokušavam biti siguran da se osoba za koju glasam može nositi s ovom situacijom što je bolje moguće. Isprva je to bilo vrlo neozbiljno, smiješno, a zatim prilično zabrinjavajuće. No vjerujemo u NATO jer smo dio Danske. Dakle, ne vjerujemo da postoji ozbiljna opasnost da Amerika silom zauzme Grenland. Ali zabrinjava me što je Trump na to toliko usredotočen, rekao je Cebastian Rosing. 

- Pretpostavljam da će izlaznost na birališta ovaj put biti veća. Mnogo je ljudi zabrinuto kada je riječ o tome tko će biti izabran. Mislim da to ljude na prošlim izborima nije toliko zabrinjavalo... no sada vjeruju da je to važno. Mora se čuti naš glas, rekao je Carl Fleischer.