Na skupu o klimatskim peomjenama u Glasgowu sudjelovat će i hrvatski klimatolog dr. sc. Ivan Güttler. U Dnevniku HTV-a rekao je kako je bitno da što više svjetskih čelnika bude upoznato s problemom i da u ime svojih država iznesu planove o tome što će njihove države učiniti glede klimatskih promjena.
- Neke države namjeravaju odustati od ugljena do 2070., 2060. ili 2050. To je nažalost predaleko i morat će se u sljedećim ciklusima rokovi približiti sadašnjosti, naglasio je.
Na pitanje što se od zadnje klimatske konferencije u Parizu 2015. godine promijenilo, Guettler odgovara da su emisije stakleničkih plinova u porastu. Prošle su godine zbog pandemije emisije privremeno pale za 7 posto, no već sada smo se vratili na pretkrizne vrijednosti.
U svijetu se emitira 50 milijardi tona CO2
- Danas emitiramo oko 40 milijardi tona samo CO2, ugljikova dioksida, a tome se moraju dodati i druge emisije kao što je metan, dušikovi oksidi i sada dolazimo do 50 milijardi tona CO2. Takav efekt imaju naše emisije, istaknuo je i dodao kako 55 posto ovih emisija oceani i biosfera apsorbiraju, a ostalih 45 posto se dugoročno akumulira u klimatskom sustavu.
Rekao je da su se fosilna goriva počela koristiti još u 18. i 19. stoljeću jer je to bio dostupan izvor energije, međutim, danas su negativne posljedice tih istih goriva znatno veće od koristi.
- Ima zemalja u kojima dekarbonizacija ide dosta dobro, ali imamo problematičnu Kinu koja je zemlja u razvoju. Osim što su fosilno ovisni, oni su zemlja koja puno ulaže i u solarnu energiju i energiju vjetra, govori Guettler.
Nuklearnu energiju još ne možemo prekrižiti
Naglašava kako postoje zemlje EU-a kojima je nuklearna energija bitan izvor. Činjenica je da je to energija s niskim emisijama CO2, međutim, njeni će pobornici trebati odgovoriti na pitanje koliko se brzo takvi projekti mogu implementirati, tko to financira i što je s otpadom.
- To je tehnologija koju još nećemo prekrižiti, istaknuo je.
Na pitanje od čega moramo strahovati glede klimatskih promjena, Guettler je rekao kako postoji nekoliko efekata koje ćemo vidjeti već u sljedećem desetljeću. Prvi je vezan za toplinske valove, pa smo tako ove godine imali bizarne temperature od 55 stupnjeva u Kanadi, drugi je podizanje razine mora i najugroženije će biti države koje imaju nisku obalu te će stoga doći do migracija.