07:29 / 01.11.2021.

Autor: T.V./HRT/Hina

Svjetski čelnici u Glasgowu odlučuju o budućnosti planeta

COP26

COP26

Foto: Christopher Furlong / REUTERS

U Glasgowu se održava sastanak na vrhu u sklopu UN-ove konferencije o klimatskim promjenama. Najvažniji je cilj dogovor svjetskih sila o smanjenju emisije stakleničkih plinova kako bi se globalno zagrijavanje ograničilo na 1,5 °C od predindustrijske razine. Na skup o spašavanju Zemlje, kojim predsjeda Ujedinjeno Kraljevstvo, stiglo je oko 120 svjetskih čelnika. Hrvatsku predstavlja premijer Andrej Plenković.

- Prvo i najvažnije je zadržati globalno zatopljenje planeta na prihvatljivih 1,5 Celzijevih stupnjeva. To neće biti lako postići jer bi se za to sve države već ovdje, u Glasgowu, trebale obvezati na puno veće smanjenje emisije stakleničkih plinova nego što su to učinili prije 6 godina u Parizu, javila je dopisnica HTV-a Jasna Paro u Dnevniku u podne.

- Drugo je pitanje financiranje štete i gubitaka onih država koje su najviše izložene klimatskim promjenama, a najmanje su za njih odgovorne. Velike ekonomije ponudile su im prije 11 godina i obećale da će do 2020. godišnje izdvajati 100 milijardi dolara. To klimatsko obećanje nikada nije ispunjeno i neće biti do 2023., dodaje Paro.

- Treće je - dovršiti tzv. Pariški pravilnik koji uključuje i dogovor o trgovini ugljikovim dioksidom. Ali ovaj najvažniji cilj - da globalno zatopljenje ne prijeđe 1,5 °C - moguće je ostvariti i ovaj summit je prilika za to, ali to prije svega ovisi o političkoj odgovornosti lidera koji se danas skupljaju u Glasgowu, javila je Jasna Paro. 

- Moramo se nastaviti obvezivati da ćemo napustiti ugljen, fosilna goriva i automobile na njihov pogon; da ćemo zasaditi milijune, ako ne i milijarde stabala. Povećati bioraznolikost. I, ponajprije, obvezati se da ćemo uvjeriti zemlje u razvoju da se uključe u to. A za to postoji samo jedan način, one trebaju našu pomoć i zato je važno usuglašavanje o tom godišnjem iznosu od 100 milijardi dolara, poručio je sa summita britanski premijer Boris Johnson.

video thumb

Glasgow u ponedjeljak i utorak politička prijestolnica svijeta

Političari, policija i prosvjednici - Glasgow, najveći škotski grad i domaćin klimatske konferencije Ujedinjenih naroda, u ponedjeljak na dva dana postaje politička prijestolnica svijeta.

Na skup za spas svjetske klime kojim predsjeda Ujedinjeno Kraljevstvo stiže oko 120 čelnika: među ostalima, američki predsjednik Joe Biden, njemačka kancelarka u odlasku Angela Merkel, indijski premijer Narendra Modi, japanski premijer Fumio Kishida. U Škotsku je stigao i hrvatski premijer Andrej Plenković.

Na skup neće doći ruski predsjednik Vladimir Putin, koji će se skupu obratiti samo snimljenom porukom, Xi Jinping, predsjednik Kine, koja ispušta najviše štetnih plinova, ni Jair Bolsonaro, predsjednik Brazila, doma amazonskih 'pluća Zemlje' koji ne vjeruje u klimatske promjene.

Dolaze i bivši američki predsjednik Barack Obama, slavna švedska tinejdžerska aktivistica Greta Thunberg, britanski prirodoslovac i televizijski autor David Attenborough i glavni tajnik Ujedinjenih naroda Antonio Guterres.

U Glasgow je trebao stići i papa Franjo, no zbog zdravlja će izostati, kao i britanska kraljica Elizabeta koju će predstavljati sin i unuk, prinčevi Charles i William.

Na skupu se očekuje 25 tisuća delegata, zbog čega dio britanskih medija to smatra najvećim diplomatskim susretom u britanskoj povijesti i najvećim događajem u Ujedinjenom Kraljevstvu od Olimpijade u Londonu 2012. godine.

U ponedjeljak je delegate i posjetitelje na ulazu u COP26 tako dočekala velika gužva. Svi koji stižu morali su se testirati prije puta PCR testom, usprkos dvije doze cjepiva, a u Škotskoj će se morati testirati brzim testom svaki dan prije dolaska na COP26.

Nekoliko desetaka tisuća prosvjednika na ulicama Glasgowa

Na ulice Glasgowa slit će se i ogroman broj prosvjednika, njih nekoliko desetaka tisuća. Prosvjednička skupina Extinction Rebellion najavila je da želi izazvati poremećaje, a ekološka organizacija Greenpeace da će ući u gradsku luku na rijeci Clyde svojim brodom Rainbow Warrior, iako su plovila zabranjena u vrijeme konferencije.

Da aktivisti ne budu uspješni u svom naumu brinut će se 10 tisuća policajaca koji su stigli u Škotsku iz cijelog Ujednjenog Kraljevstva, što će stajati oko 250 milijuna funti, piše BBC.

Eksplozija cijena smještaja

Toliki broj ljudi u Glasgowu, gradu koji broji oko 600 tisuća stanovnika, rezultirao je eksplozijom rastom cijena smještaja, ako ga se uopće može pronaći. Gradske vlasti procjenjuju da grad ima kapacitet od 15 tisuća soba.

Stoga je velik broj sudionika, onih koji primjerice nisu htjeli boraviti za gotovo 100 eura dnevno u kombiju koji se nudio na Airbnbu u Glasgowu, smješten u obližnjim mjestima i sat vremena udaljenom Edinburghu. U glavnom škotskom gradu smještena je i hrvatska delegacija.

Kako bi proširili kapacitete, u Glasgow su stigla dva kruzera, a pokrenuta je i mreža na kojoj su stanovnici Glasgowa otvorili svoje domove za posjetitelje, posebno aktiviste koji si ne mogu priuštiti skuplji smještaj. BBC procjenjuje da krevet nije našlo više od 3 tisuće ljudi, velik dio njih iz siromašnijih država.

Točka bez povratka

Države diljem svijeta u francuskoj su se prijestolnici, na skupu koji je bio najveće okupljanje državnika u povijesti, nominalno obvezale na ograničenje rasta temperature do 2050. na 2 stupnja u minimalnom, a 1,5 stupnjeva u poželjnom scenariju, kao i na redukcije emisija štetnih plinova za 45 posto do 2030. u odnosu na 2010. godinu.

Prema podacima UN-a, umjesto da ih smanji, svijet je trenutačno na 16 posto više emisija nego prije 11 godina, što ga vodi prema zagrijavanju od 3 stupnja.

- Zvona za uzbunu su zaglušujuća, rekao je u kolovozu glavni tajnik svjetske organizacije Antonio Guterres, nakon izvješća da je čovječanstvo blizu točke bez povratka kad je riječ o globalnom zagrijavanju.

Američki izaslanik za klimu John Kerry proglasio je sastanak u Glasgowu "posljednjom dobrom prilikom da se nešto učini za Zemlju".

Ugljen, da ili ne?

Iako su se u međuvremenu održala četiri COP-a, susret u Škotskoj smatra se najvažnijim od 2015. jer, prema Pariškom sporazumu, države potpisnice svakih pet godina moraju ažurirati i nadograditi takozvane nacionalne utvrđene doprinose (NDC). Trenutačni NDC-ovi nisu dovoljni da bi se ispunili ciljevi iz Pariza, a s obzirom na to da su oni pravno neobvezujući, pitanje je koliko ih države uopće provode, upozoravaju kritičari.

Na važnost summita u Glasgowu utjecale su i klimatske katastrofe koje su u međuvremenu pogodile svijet, poput golemih požara u Australiji, SAD-u i brazilskoj Amazoniji, poplava u Njemačkoj, tornada u Češkoj i slično.

Jedna od glavnih tema susreta bit će inicijativa o napuštanju ugljena, energenta koji zorno pokazuje koliko je teška suradnja između država s različitim interesima u borbi protiv klimatskih promjena.

Ugljen danas predstavlja 45 posto štetnih emisija u sektoru energetike, no njegovo odbacivanje neće biti lak zadatak jer je dio država ovisan o tom energentu.

Kina, koja je trenutačno u energetskoj krizi koja rezultira redukcijama struje, proizvodi i troši više ugljena nego ostatak svijeta zajedno, a ove godine to će biti 6 posto više nego prošle, piše New York Times.

U isto vrijeme australski ministar za resurse i vodu Keith Pitt najavljuje da industrija ugljena ima veliku budućnost u Australiji te da će ona i dalje davati znatan doprinos australskom gospodarstvu nakon 2030. godine. Ugljen je trenutačno drugi najveći izvozni proizvod Australije, a ispred nje su samo Indija, Indonezija i Kina.

U Europi je primjer Poljska, koja gotovo 80 posto svojih energetskih potreba zadovoljava iz ugljena. Njezin premijer najavljuje da će država postići nultu emisiju svojim ritmom.


Bilijun stabala i sto milijardi dolara

Jedan od ciljeva COP-a u Glasgowu bit će ubrzanje preustroja industrije prema automobilima koji ne proizvode štetne plinove. Prema Pariškom sporazumu, do 2040. svi automobili u svijetu moraju imati nultu emisiju. Promet je odgovoran za 14 posto štetnih emisija, stoji u podacima UN-a.

Države će razgovarati i o načinima zaustavljanja deforestacije i o zaštiti šuma, a Johnson je uoči susreta pozvao na sadnju bilijuna stabala.

Jedna od ključnih tema COP-a bit će financije. Na susretu u Kopenhagenu 2009. razvijene države obećale su da će do 2020. zajedno davati 100 milijardi dolara pomoći zemljama u razvoju koje nisu toliko krive za emisije štetnih plinova poput bogatih država, ali su žrtve klimatskih promjena.

Države G20, čiji su se čelnici okupili ovaj vikend u Rimu, odgovorne su za 80 posto svjetskih emisija. U završnoj izjavi pozvali su na znatno i učinkovito djelovanje kako bi se ograničilo globalno zagrijavanje, no nisu predvidjeli konkretne obveze.

Razvijene zemlje nisu ispunile obećanje o 100 milijardi dolara. Prema podacima Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), 2019. prikupljeno je samo 80 milijardi dolara.

UN ističe kako je puni iznos potreban da se izgradi povjerenje sa zemljama u razvoju koje su teže pogođene i pandemijom COVID-a pa nemaju novca ili motivacije za dekarbonizaciju svojih ekonomija.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!