Güttler: Klimatske promjene su jasan problem, pitanje je implementacija
19.11.2026.
22:10
Autor: M.R./Agenda: Svijet/HRT
PODIJELI
Ovogodišnji COP31 održava se u Turskoj
Foto: Ilustracija / Shutterstock
U turskom gradu Antaliji privodi se kraju svjetska konferencija o klimi COP31, a iz ljeta u ljeto naš dio svijeta bilježi temperaturne rekorde, i s time povezne rekordne suše i požare. Gost u emisiji 'Agenda: Svijet' bio je ravnatelj DHMZ-a Ivan Güttler koji se netom vratio iz Antalije.
Ravnatelj Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ) Ivan Güttler ocijenio je kako je ovogodišnju klimatsku konferenciju UN-a COP31 u političkom smislu obilježio nedolazak delegacije SAD-a.
- Međutim, različiti instituti, tvrtke i savezne države iz SAD-a bile su prisutne na COP-u, naglasio je.
Güttler je ustvrdio da zadnjih desetak godina na COP-u sama znanost nije toliko u fokusu pregovora.
- Nekako je postalo jasno na svim kontinentima da su klimatske promjene očiti problem i većina COP-ova se zapravo bavi različitim elementima implementacije, kazao je.
Što se tiče implementacije rekao je da se najčešće pojavljuje pitanje tko će istu financirati.
- Tko će dobiti te novce i to su najveće točke spoticaja između stranka koje pregovaraju, rekao je.
Klimatolozi i meteorolozi upozoravali još od 90-ih
S obzirom na ovogodišnju ljetnu sezonu koja je u mnogim dijelovima Europe i svijeta vidjela rekordne temperature te dugotrajne periode suše Güttler je poručio kako je to ''nešto na što su klimatolozi i meteorolozi upozoravali još 90-ih''.
- Tadašnji trendovi emisija i koncentracija stakleničkih plinova su išli u tom smjeru da će za 20 do 30 godina, odnosno danas, imati sve veću frekvenciju tj. vjerojatnost pojave izuzetno toplih ljeta i sušnih ljeta, pojasnio je.
Istaknuo je da smo ove godine imali niz od pet do šest toplinskih valova dodavši kako je npr. u gradu Rijeci ove godine u kontinuitetu bio 21 dan upozorenja, bilo žutog, narančastog ili crvenog, zbog visokih temperatura.
- Međutim ono što je bila puno veća posljedica osim tih visokih temperatura, imali smo vrlo tople tropske noći koje su poseban problem jer jako otežavaju hlađenje, pogotovo starijim ljudima, kazao je.
Ocijenio je kako su ove godine fokus preuzele suše i s njima povezani požari.
- U Slavoniji smo imali pritiske na proizvodnju hrane, vrlo niske razine rijeka i podzemnih zaliha vode što se onda negativno prelilo na održavanje poljoprivrednih kultura, istaknuo je.
- U Dalmaciji je bila serija vrlo ozbiljnih požara, a neki od njih su trajali do u jesen, u rujnu i listopadu tako da je ova godina ponovno testirale sve sustave, kazao je.
Güttler smatra kako su i u Hrvatskim vodama ''svjesni da će u narednim desetljećima osim o poplavama morati brinuti i o sušama''.
- Kako zadržati vodu u takvim sušnim godinama koja dođe kroz oborine, tu još imamo puno posla, a vatrogasna zajednica je također pod visokim opterećenjima. Puno se u zadnjih desetak godina ulaže u opremu i u ljude, ali ta priča traje i dalje, zaključio je.
Güttler je istaknuo da je ovogodišnji COP31 prva klimatska konferencija UN-a dosad koja se održala na području Sredozemlja dodavši kako se upravo Mediteran u stručnoj literaturu već dugi niz godina opisuje kao hot spot što se tiče globalnog zatopljenja odnosno klimatskih promjena.
- Upravo ta kombinacija u ljetnim sezonama izuzetno visokih temperatura i niskih količina oborina je što čini ovaj kutak svijeta specifičnim.
Usporedio je to sa sjeverom Europe koji ima drugačiji tip problema, objasnivši da tamo sve veće temperature tijekom godine dovode do sve većih količina oborina.
- Tako da se različiti dijelovi Europe nose s različitom kombinacijom tih klimatskih pritisaka, dodao je.