ICJ će "što je prije moguće" donijeti presudu o ukrajinskom zahtjevu

Međunarodni sud pravde (ICJ) objavio je da će "što je moguće prije" donijeti odluku o zahtjevu Ukrajine da naredi Rusiji da odmah zaustavi ofenzivu.

Međunarodni sud pravde nema instrumente kojima bi mogao nametnuti svoju odluku. Njegove odluke jesu obvezujuće i na njih nema žalbe, ali nema načina da ih provede u djelo. Od svake države koja je članica UN-a očekuje se da provede i poštuje odluke suda, ali ako se to ne dogodi taj se slučaj može iznijeti pred Vijećem sigurnosti UN-a koje je najveće međunarodno tijelo za mir i sigurnost u svijetu i koji je zapravo jedino nadležno za provedbu odluka toga suda. Rusija je jedna od stalnih članica Vijeća sigurnosti UN-a koja može staviti veto na svaku odluku toga tijela. Ono što smo danas vidjeli na Međunarodnom sudu pravde je veliki napor Ukrajine da sa sebe makne svaku moguću krivnju za ovaj rat. Ukrajina se još 26. veljače obratila Međunarodnom sudu pravde i uputila dvije apelacije. Jednom negira tvrdnju Rusije da je Ukrajina počinila genocid nad ruskim stanovništvom (Donjecku i Lugansku), što je Rusiji potom poslužilo da prizna te regije, a potom i pokrene rat protiv Ukrajine. Druga apelacija je optužba Rusije da je ona ta koja je pripremala genocid protiv Ukrajine. Rusija je prema rasporedu imala mogućnosti sutra iznijeti svoje argumente, ali je to odbila, kazala je među ostalim dopisnica HTV-a Jasna Paro.

Najviši UN-ov sud sa sjedištem u Den Haagu zaključio je saslušanje u ponedjeljak poslijepodne, dan prije planiranog, a Rusija ga je bojkotirala. Postupak je inicirala Ukrajina zatraživši od suda da naredi Moskvi da zaustavi invaziju. Odsustvo Rusije kritizirali su predsjedavajuća sutkinja Joan Donoghue i ukrajinsko izaslanstvo koje je argumente iznosilo pred praznom sudnicom.

Sud "žali što se nije pojavila Ruska Federacija", rekla je sutkinja Donoghue, koju je ruski veleposlanik u Nizozemskoj obavijestio da Rusija neće sudjelovati. "To što su ruska mjesta prazna puno govori", rekao je član ukrajinskog izaslanstva Anton Korinevič. "Oni nisu pred ovim sudom, oni su na bojišnici, vodeći agresivan rat protiv moje zemlje", dodao je. "Rusija tako rješava sporove".

- Kao što ste mogli vidjeti, mi u Ukrajini imamo stategiju koja se zove provođenje zakona. A Ruska Federacija provodi rat, dakle agresiju na tlu Ukrajine. Mi smo već prije nekoliko godina, od 2014., izabrali ovaj put, međunarodne sudove, kako bismo stvorili portfolio odluka koje će, ja sam siguran, Rusija morati ispuniti, kazao je Korinevič.

Kijev je podnio zahtjev ICJ-u 26. veljače, dva dana nakon početka ruskog napada, zatraživši da hitno naredi Rusiji da zaustavi invaziju, dok se ne izjasni o biti slučaja što bi moglo potrajati godinama. Sutkinja je rekla da će se sud izjasniti "što je moguće prije" o ukrajinskom zahtjevu.

Ispred sjedišta suda okupilo se nekoliko desetaka ukrajinskih državljana izvikujući "Zaustavite Putina, zaustavite rat!" i "Zaustavite genocid!".

Ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je u govoru kojim je najavio vojnu intervenciju u Ukrajini da želi zaštititi rusofono stanovništvo u Ukrajini od genocida koji provodi režim u Kijevu. Ukrajina to kategorički niječe i smatra da ruska invazija nema nikakve pravne temelje.

- Putin laže, a Ukrajinci, naši sunarodnjaci, ginu, rekao je Korinevič.

- Laž Rusije je to više uvredljiva i ironična što se čini da upravo Rusija planira genocid u Ukrajini, istaknuo je Kijev u tužbi sudu.

ICJ je osnovan 1946. da bi rješavao sporove između država. Njegove odluke su obvezujuće i na njih se ne može žaliti, no sud ne može prisiliti da ih se poštuje. Sud temelji svoje odluke na ugovorima i konvencijama. Ukrajina i Rusija potpisale su Konvenciju UN-a o genocidu 1948. godine.

Međunarodni kazneni sud u Den Haagu, koji sudi pojedincima optuženima za najteža kaznena djela, također razmatra rusku invaziju odnosno optužbe za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti