Dom naroda Parlamenta BiH bez rasprave o Izbornom zakonu, sjednica prekinuta

04.04.2025.

Zadnja izmjena 19:34

Autor: Ilko Barbarić/D.M./B.B.B./Dnevnik/HRT/Hina

Elmedin Konaković / Dragan Čović
Elmedin Konaković / Dragan Čović
Foto: Armin Durgut / Denis Kapetanovic / PIXSELL

Dom naroda Parlamenta BiH nije u petak odlučivao o izmjenama Izbornog zakona koje je predložio HDZ BiH jer je sjednica prekinuta nakon kaotične i uvredama ispunjene rasprave o dnevnom redu i o tome tko krši Poslovnik, nakon čega su bošnjački zastupnici srušili kvorum.

Izborni zakon i politički odnosi u BiH


I dalje se produbljuje politička kriza u Bosni i Hercegovini. Iz Sarajeva se u središnji Dnevnik HTV-a javio Ilko Barbarić. Ilko te rekao koliki su izgledi da će BiH dobiti novi izborni zakon, prema kojemu bi Hrvati imali mogućnost biranja svoga člana državnog Predsjedništva.

- Nema izmjena izbornog zakona BiH još uvijek kako bi Hrvati napokon mogli birati svoje političke predstavnike. Koliko je zamršena i složena kriza odnosno politički odnosi u BiH, mogli smo vidjeti danas ovdje i na sjednici Državnog doma naroda, kada se zapravo nije znalo koja se sjednica održava. Prethodna, ranije prekinuta, na kojoj se je trebalo raspravljati o povjerenju Dodikovim kadrovima u Vijeću ministara, ili pak ova 12. na kojoj je glavna točka dnevnog reda trebao biti upravo izborni zakon koji su predložili Hrvati, rekao je Barbarić.

Pojasnio je što zapravo predlažu Hrvati.

- Ono što se i dosad zna zapravo je da Hrvati u BiH žele birati svoje autentične političke predstavnike osobito u predsjedništvu BiH. Ovoga puta po prijedlogu na način da se sa većinskih hrvatskih područja odnosno županija s hrvatskom većinom u Federaciji BiH bira kandidat za člana predsjedništva BiH k
ako bi se izbjegla dosadašnja praksa koja je već ustaljena praktički da kada je Željko Komšić već četvrti mandat u predsjedništvu BiH, ali ne hrvatskom biračkom voljom, istaknuo je Barbarić.

Naveo je i na čemu inzistiraju bošnjački politički predstavnici.

- Oni inzistiraju da se uz ove izmjene donesu i izmjene koje se odnose na primjenu presuda suda u Strasbourgu. To znači da bi to podrazumijevalo i ustrojstvo četvrtoga člana BiH predsjedništva, a što to opet znači i izmjenu Ustava. Bošnjački je klub danas nakon petosatne rasprave napustio sjednicu, čime je zapravo nestalo kvoruma i sjednica je prekinuta. Današnja sjednica održala se u okviru pokušaja ustrojstva nove većine na državnoj razini. Dragan Čović, hrvatski politički predstavnik u BiH, rekao je da to nije uvjet, ali da bi se svakako bilo dobro da se to i dogodi, izvijeatio je Barbarić.

video thumb

Hitna sjednica Doma naroda sazvana je na zahtjev zastupnice HDZ-a BiH Marine Pendeš, koja je u parlamentarnu proceduru uputila prijedlog po kojemu bi se Izborni zakon BiH izmijenio u dijelovima koji se odnose na način biranja člana Predsjedništva BiH iz reda Hrvata te imenovanja članova Središnjeg izbornog povjerenstva (SIP).

Prijedlog HDZ-a je da se u Predsjedništvo BiH bira onaj koji bi uz opću većinu glasova za kandidate s liste Hrvata dobio i većinu u pet od deset županija u Federaciji BiH u kojima su Hrvati apsolutna ili relativna većina stanovništva. Izabran bi bio kandidat koji dobije većinu u tri od pet takvih županija a ako nema takvoga, onda onaj tko dobije većinu u dvije ili u konačnici u jednoj takvoj županiji. U HDZ-u smatraju kako bi se na taj način osiguralo da Hrvati mogu bez utjecaja drugih izabrati člana Predsjedništva BiH i tako spriječiti ponavljanje "slučaja Komšić".

Ovaj prijedlog nije bio usuglašen s bošnjačkim strankama o čijoj potpori u Parlamentu ovisi njegovo prihvaćanje, no u petak do rasprave o njegovu sadržaju nije ni došlo jer je Dom naroda u svojevrsnoj blokadi od srijede. Zastupnici Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorada Dodika srušili su u srijedu kvorum na sjednici na kojoj se trebalo odlučivati o smjeni njihova predsjedatelja Doma Nikole Špirića, kao i dvojice ministara iz te stranke u Vijeću ministara.

Špirić je u petak odbio nastaviti prekinutu sjednicu inzistirajući na održavanju nove, što je razljutilo dio zastupnika koji su ga optužili za samovolju i kršenje Poslovnika i Ustava.

- Neuvaženi predsjedavajući na odlasku. Vi ste čovjek nereda, kaosa i kršenja Poslovnika, poručio je Špiriću zastupnik iz bošnjačkog kluba Dženan Đonlagić koji je Špirića optužio da radi sve kako bi spasio svoju fotelju, a njemu se pridružio i neovisni zastupnik u klubu Hrvata Zlatko Miletić kazavši kako Špirić svojim bahatim ponašanjem može dovesti do toga da njegovi kolege "posegnu i za nekim drugim mjerama zbog kojih nikomu neće biti ugodno".

Dragan Čović je pak inzistirao na tome da se 12. sjednica mora održati kako je i najavljena, predbacivši onima koji se tomu protive da posežu za populizmom, a da nitko nema pravo ne provoditi odluke Ustavnog suda BiH, uključujući onu koja govori o potrebi osiguranja legitimnog predstavljanja konstitutivnih naroda u tijelima vlasti.

Njegova je ocjena bila kako nema poslovničkih zapreka da se održi nova sjednica unatoč činjenici da prethodna nije završena.

- Posegnete li za blokadama, to nije dobro za BiH, kazao je Čović zastupnicima koji su tražili da se prije nove sjednice dovrši prethodno prekinuta.

Šefik Džaferović iz SDA je pak Čovića optuživao da je on taj koji je opetovano kršio Poslovnik dok je bio predsjedatelj, a s tom je praksom nastavio i Špirić.

- Prevršena je mjera, kazao je Džaferović, ističući kako je jasno da većina zastupnika na to ne pristaje jer se gazi njihovo dostojanstvo pa im preostaje samo da i oni posegnu za blokadama i sruše kvorum ne bi li spriječili Čovićev "pokušaj za lovom u mutnom", kako je opisao nastojanje da se osigura prihvaćanje djelomičnih izmjena Izbornog zakona.

Špirić je na to uzvratio optužbom kako se ovime dokazuje da Bošnjaci žele BiH samo po svojoj mjeri, a da on nije kriv jer ima nejasnoća u Poslovniku.

- Žao mi je jer nešto u ovom domu mogu tumačiti i kao prijetnju, zaključio je.

Ilija Cvitanović iz HDZ-a 1990. uzaludno je apelirao da se omogući izjašnjavanje o Špirićevoj smjeni, ali i o izmjenama Izbornog zakona jer je to "crvena linija" za Hrvate u BiH, koja je također prijeđena.

Bio je to prvi test nove vladajuće većine bez Milorada Dodika i njegova SNSD-a. Ovakav rezultat se očekivao prema izjavama uoči sjednice jer se vidjelo da suglasja nema.

Barbarić iz Sarajeva: HDZ BiH tvrdi da izmjena zakona nije uvjet za nastavak suradnje


Iz Sarajeva se u Dnevnik javio novinar HRT-a Ilko Barbarić.

- Prije sat vremena počela je izvanredna sjednica Doma Naroda Parlamenta BiH. Na zahtjev HDZ-ove zastupnice Marine Pendeš, razgovara se o izmjenama Izbornog zakona, jednog od najvažnijeg, koji je točka političkih prijepora između Hrvata i Bošnjaka posljednjih 10 godina. Hrvati i dalje ustraju na tome da se izmijene bitna pravila po kojima bi oni mogli birati svoje političke predstavnike na legalan i legitiman način, rekao je.

Kako je naglasio, "bošnjački politički blok i dalje inzistira na dosadašnjem načinu biranja članova Predsjedništva BiH i da se implementiraju presude Suda u Strasbourgu".

- Dragan Čović rekao je da donošenje novog Izbornog zakona nije uvjet za nastavak daljnjeg rada za stvaranje parlamentarne većine, kazao je.

- Očekuje se nastavak sjednice i vidjet ćemo kako će se situacija razvijati, dodao je Barbarić.

Konaković (NiP): Nema suglasja vezano za izmjene Izbornog zakona


Ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković, koji je i lider stranke Narod i pravda (NiP), uoči sjednice novinarima je kazao da bošnjačke stranke podupiru izmjene Izbornog zakona, ali kroz cjelovito rješenje koje će obuhvatiti i provedbu svih presuda Europskog suda za ljudska prava kojima je utvrđena diskriminacija građana BiH u izbornom procesu.

- Što se nas tiče (prijedlog izmjena) neće biti prihvaćen. Mi nećemo za njega glasati, kazao je Konaković, pozvavši na nastavak pregovora kako bi se postiglo rješenje o brisanju etničkih prefiksa na tragu pregovora vođenih 2022. u Neumu. Pozvao je i Hrvatsku da zajedno s drugim članicama EU-a potakne nove pregovore čiji je cilj doći do cjelovitih rješenja.


SDA protiv izmjena Izbornog zakona


Predložene izmjene Izbornog zakona nije spremna poduprijeti ni najveća bošnjačka stranka SDA koja je u oporbi.

Zastupnik SDA Safet Kešo kazao je kako "ovakav prijedlog predstavlja pokušaj da se, uz postojeće diskriminacije u izbornom procesu, koje HDZ-ov prijedlog ne otklanja nego ih ignorira - uvedu i nove".

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram, TikTok i YouTube!

Od istog autora