Velika odluka o plinu u BiH; evo što novi zakon donosi i tko najviše dobiva

Predstavnički dom Parlamenta Federacije BiH kasno poslijepodne usvojio je izmjene i dopune Zakona o Južnoj plinskoj interkonekciji Bosna i Hercegovina i Republika Hrvatska. Što znači novi zakon o plinovodu za Federaciju BiH?

Iz Sarajeva se za središnji Dnevnik HTV-a javio HRT-ov dopisnik iz Bosne i Hercegovine Ilko Barbarić. 

BiH ide prema sigurnoj opskrbi plinom

Kako je istaknuo Barbarić, riječ je o projektu iznimne važnosti. Projekt Južne plinske interkonekcije predviđa izgradnju plinovoda koji bi krenuo iz Dugopolja u Republici Hrvatskoj, preko Imotskog, sve do Posušja u Bosni i Hercegovini.

Od Posušja bi se trasa dalje granala u dva smjera – jedan krak vodio bi prema središnjoj Bosni i tuzlanskom bazenu, gdje je koncentrirana teška industrija, dok bi drugi išao prema Mostaru i južnom dijelu zemlje.

Barbarić je dodatno pojasnio trasu projekta. 

- Riječ je o energetskom projektu koji ide iz Dugopolja, iz Republike Hrvatske do Imotskog, odnosno ide sve do Posušja gdje idu dva kraka, jedan prema središnjoj Bosni i sve do tuzlanskog bazena, a drugi prema Mostaru i južnom dijelu Bosne i Hercegovine, naglasio je. 

Ovim projektom Bosna i Hercegovina dobiva priliku za dugoročnu i sigurniju opskrbu plinom, što je posebno važno u kontekstu energetske stabilnosti i smanjenja ovisnosti o postojećim dobavnim pravcima.

Naglašena je i šira geopolitička dimenzija projekta.

- Bosna i Hercegovina praktički s ovim zakonom polako otvara vrata ka sigurnoj energetskoj plinskoj opskrbi, a isto tako riječ je i o jednom svojevrsnom geopolitičkom momentu, jer tamo gdje su američke investicije i kapital, tamo je i posebna vrsta sigurnosti, poručio je. 

Usvajanje zakona u Predstavničkom domu tek je jedan korak u proceduri. Sljedeći korak je potvrda u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH, nakon čega zakon ide na državnu razinu, odnosno pred Vijeće ministara Bosne i Hercegovine.

Kako je naveo Barbarić, završni korak slijedi uskoro. 

- Nakon toga zakon ide pred državnu razinu kako bi se pripremio konačni tekst sporazuma između Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske, koji bi se trebao potpisati krajem travnja u Dubrovniku, rekao je. 

Time bi ovaj veliki energetski projekt ušao u završnu fazu pripreme i otvorio put za konkretnu realizaciju na terenu.

- Riječ je o projektu od 1,5 milijarde dolara, a s njim se energetski povezuje Bosna i Hercegovina s Republikom Hrvatskom pa i Europskom unijom. Krakovi plinovoda bi trebali voditi prema projektu, jedan prema Središnjoj Bosni pa sve do Tuzlanskog industrijskog bazena, a drugi prema Mostaru, odnosno dijelu Južne Hercegovine, rekao je reporter.

 Signal i investitorima

- Mi mislimo da je investitor jedna američka firma iza koje stoji američki interes, iza koje stoji američki kapital. Mi u HDZ-u i stranaka okupljenih oko HDZ-a, mislimo da je investitor netko tko je neovisan, nije vezan ni za jednu stranku u BiH i da je to najbolji način da se kroz tu neovisnost i nevezanost ni za jednu stranku koja djeluje u BiH odnosno u FBiH da će na najbolji način zaštiti ne samo svoj interes već i interes onoga tko će sutra koristiti taj plin, istaknuo je predsjedatelj Zastupničkog doma PFBiH (HDZ BiH) Mladen Bošković.

- Ovo je jedan signal i investitorima koji će pod američkim kapitalom koji je ušao u BiH sasvim sigurno imati poticaj da i oni ohrabre nešto tako, a jedna zemlja poput SAD-a ovakvu malu i nejaku BiH i kada pogleda nekad trebamo biti sretni, rekao je zastupnik u PFBiH Mirsad Čamdžić.

- Nasušna je potrebna implementacija ovog projekta radi stanja u kojem se nalazi sektor energije FBiH, ovdje ću posebno iskazati zabrinutost za sektor energije u FBiH i prostog razloga što smo dobili direktivu EU da će od 1. siječnja 2028. godine doći do obustave isporuke ruskog plina, kazao je ministar energetike i rudarstva Federacije BiH Vedran Lakić.

Američki izaslanik Volz: Južna interkonkecija ima snažnu potporu SAD

Američka administracija očekuje brze odluke kojima će se osigurati povezivanja plinskih mreža Hrvatske i BiH plinovodom Južna interkonekcija i snažno podupire taj projekt, poruka je koju je u srijedu u Sarajevu svojim domaćinima iz BiH prenio Joshua Volz, posebni izaslanik Ministarstva energetike SAD-a.

Volz je u BiH stigao u utorak uoči najavljene rasprave u parlamentu Federacije BiH koji bi po hitnom postupku trebao odobriti predložene izmjene zakona o plinovodu Južna interkonekcija.

Zakon o tome usvojen je u siječnju 2025., također uz posredovanje SAD-a, odnosno tadašnje administracije Joea Bidena.

Projekt kojim bi BiH dobila pristup LNG terminalu na Krku pa time i mogućnost kupnje američkog ukapljenog plina snažno je poduprla i administracija Donalda Trumpa, s tim da su njeni predstavnici uspjeli uvjeriti vlasti u Federaciji BiH da kao investitora prihvate američku tvrtku koja bi izgradila plinovod i dobila koncesiju da njime upravlja najmanje 30 godina.

Vlada Federacije BiH stoga je izradila prijedlog izmjena zakona u kojemu je kao investitor s pravom na koncesiju izrijekom navedena tvrtka AAFS Infrastructure and Energy, odnosno njena podružnica koja je registrirana u BiH.

Volz se u Sarajevu sastao s entitetskim ministrom energetike Vedranom Lakićem, a nakon tog susreta priopćeno je kako su se suglasili da je potrebno što prije dovršiti procedure nužne za početak provedbe projekta odnosno gradnju plinovoda.

- SAD želi biti partner Bosni i Hercegovini u ovom procesu. Otvoreni smo za potporu i ulaganja, a uspješna implementacija projekata poput Južne interkonekcije dodatno će ojačati interes američkih investitora za ulaganje u BiH, izjavio je Volz.

Ministar Lakić je potvrdio kako u Federaciji BiH Južnu interkonekciju smatraju jednim od najvažnijih infrastrukturnih i energetskih projekata.

- Ulazimo u fazu kada zakon treba pretočiti u konkretne korake. Svjesni smo da nas očekuje proces koji zahtijeva vrijeme, ali i odgovornost. Važno je očuvati stabilnost donesenih rješenja i spriječiti bilo kakve pokušaje njihovog narušavanja, kazao je Lakić.