Sjednica parlamenta BiH: Izmjene Zakona o južnoj plinskoj interkonekciji

Parlament Bosne i Hercegovine donosi odluku koja bi mogla donijeti prekretnicu za energetski sektor te zemlje. Počinje sjednica sa samo jednom točkom, a to su izmjene Zakona o južnoj plinskoj interkonekciji koja bi spojila Bosnu i Hercegovinu i Hrvatsku. U Sarajevu sve prati HTV-ov reporter Ilko Barbarić.

- Riječ je o projektu od 1,5 milijarde dolara, a s njim se energetski povezuje Bosna i Hercegovina s Republikom Hrvatskom pa i Europskom unijom. Krakovi plinovoda bi trebali voditi prema projektu, jedan prema Središnjoj Bosni pa sve do Tuzlanskog industrijskog bazena, a drugi prema Mostaru, odnosno dijelu Južne Hercegovine, rekao je reporter.

Zastupnici u federalnom parlamentu raspravljat će o ovom zakonu u sljedećim satima. Razlika u odnosu na dosadašnji zakon, koji je prije godinu i dva mjeseca donesen ovdje pod pritiskom američke administracije u federalnom parlamentu jest što se u sam tekst zakona unosi i investitor - američka tvrtka AAFS koja će upravljati i dobiti koncesiju nad ovom interkonekcijom u sljedećih 30 i više godina.

- Očekuje se da se donese zakon kako bi i mogao ići u daljnju proceduru kroz institucije Bosne i Hercegovine i kao takav da bude pripremljen za sklapanje sporazuma između Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske krajem ovoga mjeseca u Dubrovniku, zaključio je reporter.

Američki izaslanik Volz: Južna interkonkecija ima snažnu potporu SAD

Američka administracija očekuje brze odluke kojima će se osigurati povezivanja plinskih mreža Hrvatske i BiH plinovodom Južna interkonekcija i snažno podupire taj projekt, poruka je koju je u srijedu u Sarajevu svojim domaćinima iz BiH prenio Joshua Volz, posebni izaslanik Ministarstva energetike SAD-a.

Volz je u BiH stigao u utorak uoči najavljene rasprave u parlamentu Federacije BiH koji bi po hitnom postupku trebao odobriti predložene izmjene zakona o plinovodu Južna interkonekcija.

Zakon o tome usvojen je u siječnju 2025., također uz posredovanje SAD-a, odnosno tadašnje administracije Joea Bidena.

Projekt kojim bi BiH dobila pristup LNG terminalu na Krku pa time i mogućnost kupnje američkog ukapljenog plina snažno je poduprla i administracija Donalda Trumpa, s tim da su njeni predstavnici uspjeli uvjeriti vlasti u Federaciji BiH da kao investitora prihvate američku tvrtku koja bi izgradila plinovod i dobila koncesiju da njime upravlja najmanje 30 godina.

Vlada Federacije BiH stoga je izradila prijedlog izmjena zakona u kojemu je kao investitor s pravom na koncesiju izrijekom navedena tvrtka AAFS Infrastructure and Energy, odnosno njena podružnica koja je registrirana u BiH.

Volz se u srijedu u Sarajevu sastao s entitetskim ministrom energetike Vedranom Lakićem, a nakon tog susreta priopćeno je kako su se suglasili da je potrebno što prije dovršiti procedure nužne za početak provedbe projekta odnosno gradnju plinovoda.

- SAD želi biti partner Bosni i Hercegovini u ovom procesu. Otvoreni smo za potporu i ulaganja, a uspješna implementacija projekata poput Južne interkonekcije dodatno će ojačati interes američkih investitora za ulaganje u BiH, izjavio je Volz.

Ministar Lakić je potvrdio kako u Federaciji BiH Južnu interkonekciju smatraju jednim od najvažnijih infrastrukturnih i energetskih projekata.

- Ulazimo u fazu kada zakon treba pretočiti u konkretne korake. Svjesni smo da nas očekuje proces koji zahtijeva vrijeme, ali i odgovornost. Važno je očuvati stabilnost donesenih rješenja i spriječiti bilo kakve pokušaje njihovog narušavanja, kazao je Lakić.

Nakon Zastupničkog doma parlamenta Federacije BiH koji zasjeda u srijedu konačnu potvrdu izmjena zakona mora odobriti i Dom naroda čija se sjednica očekuje narednog tjedna.

Nakon toga bi do kraja travnja moglo uslijediti potpisivanje međudržavnog sporazuma o gradnji plinovoda između Hrvatske i BiH.