Izrael: Dio rezervista IDF-a ne želi opet u Gazu, pada podrška ratu

21.03.2025.

10:26

Autor: B.B.B./HRT/Reuters

Vojnici IDF-a
Vojnici IDF-a
Foto: GPO / Reuters

Povratak na sveobuhvatni kopneni rat protiv palestinske militantne skupine Hamas u Gazi, mogao bi se pokazati kompliciranijim usred slabljenja potpore javnosti, iscrpljenih rezervista i političkih izazova, piše u petak Reuters.

Izrael je upozorio da je njegov najnoviji napad na Gazu "samo početak" dok IDF napada enklavu smrtonosnim zračnim napadima i pokreću nove kopnene operacije.

Ali povratak na sveobuhvatni kopneni rat protiv palestinske militantne skupine Hamas mogao bi se pokazati kompliciranijim usred slabljenja potpore javnosti, iscrpljenih vojnih rezervista i političkih izazova, kažu neki sadašnji i bivši izraelski dužnosnici, kao i analitičari.

Vojna služba obavezna je u Izraelu, maloj naciji s manje od 10 milijuna ljudi, ali se u kriznim vremenima uvelike oslanja na rezerviste.

Rezervisti su pohrlili u svoje jedinice kada su naoružani pripadnici pod vodstvom Hamasa napali Izrael u listopadu 2023., neki nisu čekali da budu pozvani. No nakon višemjesečnih raspoređivanja, neki se oklijevaju vratiti u Gazu, rekli su za Reuters šest rezervista i skupina koja ih zagovara.

Odluka premijera Benjamina Netanyahua da nastavi s bombardiranjem u utorak također je dodatno pojačala bijes prosvjednika koji optužuju vladu za nastavak rata iz političkih razloga i ugrožavanje života talaca koji se još drže u Gazi, gdje je prekid vatre uglavnom trajao dva mjeseca.

Netanyahu je u utorak rekao da su takve optužbe "besramne" i da je obnovljena kampanja usmjerena na povratak preostalih 59 talaca.

Deseci tisuća prosvjedovali su protiv Netanyahuove vlade u Tel Avivu i Jeruzalemu od utorka.

Kasno u četvrtak policija je koristila vodene topove i izvršila brojna uhićenja dok su izbijali sukobi tijekom prosvjeda u Tel Avivu i u blizini Netanyahuove rezidencije u Jeruzalemu, gdje su se demonstranti okupili po kiši, a protiv poteza njegove vlade da otpusti čelnika izraelske unutarnje sigurnosne službe.

- U demokratskoj državi, unutarnji legitimitet (rata) je vrlo, vrlo važan, rekao je umirovljeni general Yaakov Amidror, koji je služio kao Netanyahuov savjetnik za nacionalnu sigurnost 2011.-2013.

Pitanje je, rekao je, "koliko su donositelji odluka spremni odreći se legitimiteta jer misle da je akcija važna" i "koliko će njihova sposobnost djelovanja biti ugrožena bez legitimiteta".

Izrael i Hamas se međusobno optužuju za kršenje primirja.

Većina Izraelaca želi pregovore


Nedavna ispitivanja javnog mnijenja pokazuju da većina ljudi u Izraelu želi nastavak pregovora za dogovor kojim bi se okončao rat, oslobodili svi preostali taoci u zamjenu za palestinske zarobljenike i vidjeli potpuno povlačenje izraelskih snaga.

Tri dužnosnika obrane upoznata s izraelskim odlučivanjem rekla su Reutersu u danima koji su prethodili ovotjednoj kampanji da će nastavak borbi biti postupan, ostavljajući otvorena vrata za pregovore o produljenju primirja.

Dva druga izraelska dužnosnika rekla su da je Netanyahu odobrio plan za operaciju širokih razmjera koji uključuje mogućnost slanja više kopnenih trupa.

Netanyahuov ured odbio je komentirati, a ministarstvo obrane nije odgovorilo na pitanja za ovaj članak.

Potpukovnik Nadav Shoshani, vojni glasnogovornik, rekao je Reutersu da Izraelske obrambene snage (IDF) imaju planove za različite scenarije, uključujući kopnene operacije ako budu potrebne.

- Cilj ove kampanje protiv Hamasa je demontirati njihove sposobnosti, spriječiti ih u izvođenju terorističkih napada i stvoriti pritisak da se taoci vrate - bilo kroz vojne operacije ili kroz neku vrstu političkog dogovora, rekao je Shoshani u srijedu.

- Sve opcije su na stolu, rekao je Shoshani.

Vojni čelnici priznaju da je "burnout" (sagorijevanje na radnom mjestu) problem među rezervistima. Ali Shoshani je rekao, da kada je to važno, rezervisti pokazuju spremnost da odustanu od onoga što rade i riskiraju svoje živote kako bi obranili svoju zemlju, dodajući da IDF ima plan kako im olakšati teret.

Sagorijevanje - "burnout"


Rat u Gazi - najrazornije poglavlje u desetljećima izraelsko-palestinskog sukoba - najduži je za Izrael od njegova rata za neovisnost 1948. godine. Više od 400 vojnika je ubijeno, a tisuće ranjeno u borbama u Gazi.

Izraelska kampanja pretvorila je dijelove Gaze u ruševine, opetovano raseljavajući stotine tisuća ljudi koji preživljavaju uz svu pomoć koja im stigne. Više od 49.000 ljudi ubijeno je u enklavi, prema palestinskim zdravstvenim vlastima, koje ne prave razliku između civila i boraca.

Izraelski dužnosnici kažu da je Hamasovo vojno krilo teško pogođeno, da su njegovi vođe i tisuće boraca ubijeni.

No skupina je i dalje duboko ukorijenjena u Gazi i još uvijek drži 59 od 251 taoca koji su uhvaćeni 7. listopada 2023. Napad je odnio živote nekih 1200 ljudi u južnom Izraelu, prema izraelskim podacima.

Najmanje 40 talaca umrlo je u Gazi, ili ubijeni od strane svojih otmičara ili nenamjerno ubijeni od strane izraelskih snaga. Izraelske vlasti vjeruju da su još oko 24 živa.

Netanyahuovi krajnje desničarski koalicijski partneri protivili su se prekidu vatre i vršili pritisak za potpuni povratak u rat. Nastavak izraelskih napada ovog tjedna donio mu je politički poticaj kada se bivši ministar nacionalne sigurnosti Itamar Ben-Gvir ponovno pridružio koaliciji. Netanyahu je ostao sa samo tankom parlamentarnom većinom nakon svog odlaska u siječnju zbog neslaganja oko prekida vatre.

- Čini se da premijer sve više nije u dodiru s javnim raspoloženjem, što je narušilo široki konsenzus koji je bio temelj izraelskog rata, rekao je Amotz Asa-El, politički analitičar s Instituta Shalom Hartman u Jeruzalemu.

Koalicija obitelji talaca i prosvjednika koji se protive Netanyahuovim potezima protiv pravosuđa i dijelova izraelskog sigurnosnog establišmenta sada se okuplja.

Hamas je ovog tjedna optužio Izrael da ugrožava napore da se pregovara o trajnom prekidu borbi i pozvao posrednike da "preuzmu svoje odgovornosti".

Neke zapadne zemlje, uključujući Francusku i Njemačku, osudile su nasilje, zajedno s Katarom i Egiptom, koji su djelovali kao posrednici.

Haaretz: Broj rezervista koji se ne odazovu na poziv i do 40 posto


Netanyahu je rekao da je naredio udare jer je Hamas odbio prijedloge koje podržava SAD da se produži prekid vatre u zamjenu za oslobađanje preostalih talaca. Izrael će sada djelovati protiv skupine "s povećanjem vojne snage", rekao je u utorak.

Ministar obrane Israel Katz rekao je da će se "vrata pakla otvoriti" ako Hamas ne oslobodi sve taoce.

Unatoč oštrim razgovorima, do sada nije bilo neposrednih znakova velike mobilizacije koja se dogodila 2023. godine, kada je vojska pozvala 300.000 rezervista da pojača stalne snage procijenjene na oko 170.000. IDF ne otkriva podatke o osoblju.

IDF je poslao elitnu pješačku brigadu na granicu Gaze u srijedu i objavio u četvrtak da "provodi kopnene aktivnosti" duž obalne rute u sjevernoj Gazi i u Rafi, u južnom dijelu enklave.

Očekuje se da će svaka velika kopnena ofenziva uključiti rezervne snage, iako možda neće zahtijevati onoliko koliko ih je bilo na početku rata.

- Iskorijenjivanje Hamasovih boraca koji su još preostali zahtijevalo bi više radne snage, više čizama na terenu, rekao je Amidror. "Ključno je koliko će ih se pojaviti."

Dok rat traje, mnogi se bore da usklade posao, obitelj i studije s vojnim rasporedom, rekli su rezervisti s kojima je razgovarao Reuters. Svi su vidjeli da se broj vojnika koji traže izostanak s dužnosti povećavao s vremenom.

- Do sada sam osjećao da sam tu sve dok ima talaca, ali sada ne znam, rekao je jedan rezervist specijalnih snaga, koji je proveo oko osam od prvih 15 mjeseci rata raspoređen u Gazi, Libanonu i sjevernom Izraelu. "Postoji puno nepovjerenja u vodstvu zemlje i nije jasno hoće li vojni pritisak pomoći taocima."

Zabrinut je i za danak na supruzi i šestero djece. Poput drugih intervjuiranih, tražio je anonimnost kako bi slobodno razgovarao o osjetljivim stvarima.

Ynet, glavna izraelska novinska kuća, i lijevo orijentirane novine Haaretz izvijestile su ovog mjeseca da je broj rezervista koji se pojavljuju na poziv pao na čak 60% u nekim jedinicama.

Izraelske rezervne jedinice imaju više ljudi na koje se mogu osloniti nego što je potrebno u bilo kojem trenutku, a svaki manjak nadoknađuju se dobrovoljcima iz drugih jedinica.

Hanoch Daube, nedavno umirovljeni pukovnik koji je zapovijedao rezervnim i redovnim snagama u Gazi, rekao je da pad neće spriječiti vojsku da pokrene veliku kopnenu ofenzivu, ako bude potrebno i da će odaziv u početku vjerojatno biti velik.

- Ali ako se kampanja pretvori u dugotrajni gerilski rat bez jasnih strateških ciljeva, to bi na kraju dovelo do izgaranja, rekao je Daube, koji sada vodi udrugu rezervista poznatu kao Forum ratnika željeznih mačeva.

Znanstvenik i otac petero djece koji je većinu prve godine rata proveo u uniformi rekao je da ne bi oklijevao ponovno se pridružiti svojoj tenkovskoj jedinici ako ga pozovu natrag u Gazu.

- Imam dosta kritika na ovu vlast i prije rata, ali ovaj rat je pravedan, rekao je.

Prijatelj iz njegove jedinice nije bio tako siguran. Rekao je da ima duboke veze sa svojim suborcima i da bi se mogao vratiti na neko vrijeme iz osjećaja dužnosti. Ali ovaj put bi imao malo vjere u misiju.

- Nakon 7. listopada osjećali smo se kao da se zemlja raspada. Ali zemlja se sada ne raspada, rekao je. "Ne trebaju nam kao što jesu."

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram, TikTok i YouTube!