Jakovina: Trumpove mirovne inicijative u krizi, ali ne propadaju

Hrvatski povjesničar Tvrtko Jakovina komentirao je u radijskoj emisiji "Intervju tjedna" ključnu ulogu SAD-a u sukobima te kako odluke Bijele kuće znatno utječu na Izrael i pregovore s arapskim zemljama.

Predsjednik Donald Trump i njegova mirovna inicijativa trenutačno se suočavaju s izazovima, ali Jakovina još ne smatra da propadaju.

Njihov tijek ušao je u fazu koju neki opisuju kao očekivanu krizu. Kaže da su nedavne rezolutne izjave Trumpa, potpredsjednika i državnog tajnika o mogućoj aneksiji Zapadne obale pokazale da Bijela kuća nije potpuno zadovoljna reakcijom izraelskog Kneseta.

Premijer Benjamin Netanyahu istaknuo je da inicijativa o aneksiji dolazi od određenih izraelskih krugova, a ne iz same srži izraelske politike. Reakcije su bile dvosmislene s obzirom na moguće posljedice za arapske partnere koji očito postavljaju granicu u očuvanju postignutog mira.

- Tako da ja ne bih rekao da propada, nitko nije mogao očekivati da će to biti jednostavno, nitko ne može očekivati da će se pitanje dviju država ili mira, koji bi bio trajniji, ondje zaustaviti ili stvoriti preko noći. Ono što očito treba vrlo brzo učiniti je pronaći ili vidjeti jesu li ozbiljni bili oni kao Indonezija koji su obećavali velike mirovne snage, rekao je. 

Jakovina smatra da bi Hamas u ovom trenutku mogao ostati miran s obzirom na to da organizacija gotovo nema dostupnih opcija.

Prema njegovoj ocjeni, prijetnje Izraela da će uništiti Hamas ako se ne bude pridržavao pravila mogu utjecati na privremeni prekid sukoba. Iako se navodi da Iran više ne podržava Hamas na način koji bi bio javno uočljiv, organizacija je pokazala iznimnu žilavost.

Što se tiče vojnog krila i mogućnosti lansiranja raketa na Izrael, procjenjuje da se takve aktivnosti neko vrijeme neće događati. Također, još nije jasno koji će dijelovi Gaze biti bez izraelskih vojnih ili policijskih prisutnosti. Ističe povijesne primjere koji upućuju na ograničen doseg Irana u regiji, uključujući utjecaj na Hezbolah u Libanonu, dok su ranije operacije, poput likvidacije generala Suleimanija u Bagdadu i dvojice visokih iranskih oficira u Damasku tijekom početka rata, pokazale da iranski kapaciteti ipak imaju svoje granice.

- To je bilo sve prije nego što je počela operacija bombardiranja u kojoj se pridružio i Trump. Osim toga, Izrael je pokazao da može pogoditi vođu Hezbolaha u Teheranu i sve ovo sada dovodi i helikopterski udes bivšeg predsjednika Irana u drugi kontekst, izjavio je. 

Navodi da SAD ima ključnu ulogu u završetku sukoba, dok je Izrael morao slijediti te američke odluke. Kaže kako se Netanyahu suočava s dubokim podjelama unutar izraelskog društva, a trenutačna politička konstelacija mogla bi otežati pregovore s arapskim zemljama i dodatno opteretiti međunarodne aktere u obnovi mira i sigurnosti u Gazi.

Govori kako američka politika, pod Trumpom, značajno utječe i na sukobe u regiji, ali i na globalnu geopolitičku dinamiku. Sankcije protiv ključnih ruskih naftnih kompanija, iako ozbiljne za Moskvu, minimalno pogađaju SAD, što im omogućuje fleksibilnost u njihovoj primjeni. Napominje da isporuka projektila Tomahawk Ukrajini zahtijeva američko upravljanje, što bi moglo eskalirati sukob s Rusijom i dodatno komplicirati međunarodne odnose. Sve to pokazuje koliko odluke SAD-a, uključujući one vezane uz Izrael i Gazu, imaju ključnu ulogu u regionalnim i globalnim sigurnosnim procesima.

- Prema tome, s jedne strane možda je ovo bilo logično, ali Koalicija voljnih koja se opet sastala i koju su ponovno ohrabrili britanski premijer, glavni tajnik NATO saveza, danska premijerka sa Zelenskim, to još uvijek zapravo nije dovoljno dok nemate jasan stav Sjedinjenih Država, rekao je Jakovina.

Ocjenjuje da nove sankcije protiv Rusije mogu biti bolni udarci za rusku ekonomiju i društvo, ali je neizvjesno hoće li natjerati Moskvu na promjenu politike, stoga se očekuje nastavak sukoba i moguća još jedna ratna zima u Ukrajini.