Je li Kina doista prijetnja Grenlandu kakvom je prikazuje Trump?

Američki predsjednik Donald Trump ponavlja da Sjedinjene Države trebaju preuzeti Grenland kako ne bi dospio u kineske ruke, no analitičari dvoje je li Peking doista tolika prijetnja najvećem svjetskom otoku. 

Stručnjaci smatraju da je Kina manje važan igrač u arktičkoj regiji i da je stoga daleko od prijetnje kakvom je prikazuje američki predsjednik Donald Trump, piše agencija France Presse.

Usprkos njegovoj tvrdnji da bi bez američke intervencije Grenland bio opkoljen kineskim podmornicama i razaračima, prisutnost Pekinga na Arktiku je minorna.

- Grenland nije preplavljen kineskim i ruskim plovilima. To je glupost, tvrdi Paal Sigurd Hilde s norveškog Instituta za obrambene studije.

Skromna vojna prisutnost Kine nešto je narasla u drugim dijelovima Arktika u suradnji s Rusijom od početka njezine invazije na Ukrajinu 2022. godine.

- Jedini put koji Kina ima da stekne značajniji utjecaj na Arktiku jest preko Rusije, rekao je Hilde.

Dvije države sve češće imaju zajedničke arktičke i obalne operacije, što uključuje i ophodnju bombarderima iz 2024. godine.

Kina ima i malobrojnu flotu ledolomaca opremljenih s malim podmornicama koje mogu mapirati morsko dno, kao i satelite za promatranje Arktika. Peking tvrdi da je njihova namjena znanstvena. 

Raste li kineski utjecaj?

Takve aktivnosti potencijalna su sigurnosna prijetnja ako kineska vojska ili čimbenici povezani s vojskom uspostave stalnu prisutnost u regiji, smatra Helena Legarda s Mercator Instituta za kineske studije u Berlinu.

- Kina ima jasne ambicije proširiti utjecaj u regiji koju smatra sve važnijom arenom geopolitičkog nadmetanja, rekla je stručnjakinja.

Peking je 2018. pokrenuo projekt Polarnog puta svile, arktičku verziju svoje inicijative Pojas i put. Kina također želi do 2030. postati velika polarna sila, piše France Presse. 

Uspostavila je znanstvene istraživačke centre na Islandu i u Norveškoj, a kineske tvrtke ulagale su u projekte poput ruskog LNG-ja ili švedskih željeznica.

- Nadmetanje s Kinom za sirovine i trgovinske rute na Arktiku moglo bi zaprijetiti europskim interesima, rekla je Legarda.

No, Kina u posljednje vrijeme tamo ne dobiva sve što želi. Odbijeni su njezini prijedlozi da kupi napuštenu pomorsku stanicu na Grenlandu, kao i zračnu luku u Finskoj.

SAD već dugo stvara pritisak na države da odbijaju kineske tvrtke. Grenland je 2019. tako odbio kineski Huawei za svoje 5G mreže. Pekingu zato uspijeva investirati u Rusiju, posebice u njezine sirovine i luke na sjevernoj obali. 

Što Kina želi?

Grenland ima osma najveća nalazišta rijetkih minerala na svijetu, elemenata ključnih za suvremene tehnologije poput električnih automobila i vojne opreme, stoji u podacima Američke geološke službe.

Iako Kina dominira svjetskom proizvodnjom tih ključnih elemenata, njezini pokušaji pristupa onim grenlandskim zasad su ograničenog uspjeha.

Projekt povezan s Kinom kod Kvanefjelda 2021. je iz ekoloških razloga zaustavila grenlandska vlada, dok je drugo nalazište na jugu otoka 2024. prodan tvrtki sa sjedištem u New Yorku nakon američkog lobiranja.

- U Danskoj i SAD-u je prije jednog desetljeća postojao strah da će rudarske investicije, nekoliko puta veće od GDP-a Grenlanda, dovesti do kineskog utjecaja, no te investicije nisu se nikad materijalizirale, rekao je Jesper Willaing Zeuthen, profesor sa sveučilišta u danskom Aalborgu.

U novije vrijeme Peking obeshrabruje angažman jer je diplomatska cijena bila previsoka.

Transformacija pomorskih ruta

Kina se Polarnim putem svile želi povezati s Europom putem Arktika, zbog topljenja leda sve pristupačnijeg za brodove.

Kina i Rusija su u listopadu dogovorile razvoj Sjeverne morske rute (NSR) uz rusku sjevernu obalu.

Kineski brod prošle je godine putem Arktika stigao do Velike Britanije u 20 dana, upola manje nego uobičajenom rutom kroz Sueski kanal.

Novi put mogao bi transformirati svjetski pomorski promet i umanjiti ovisnost Kine o Malajskom prolazu. 

No ti brodovi moraju biti modificirani za led, magla im otežava navigaciju, a vremenski uvjeti su ekstremni. Kineski brodovi stoga su prošle godine samo 14 puta prošli NSR-om, većinom prevozeći ruski plin.

Još jedna potencijalna ruta je sjeverozapadni prolaz koji prati kanadski arhipelag te potencijalno umanjuje rizik od rusko-kineske dominacije na sjeveru.

NSR ne prolazi pored Grenlanda te stoga ne može biti izvor Trumpove tvrdnje o kineskim brodovima koji preplavljuju njegove obale.

Zeuthen smatra da nema naznaka kineske vojne aktivnosti oko Grenlanda.

- Veoma je teško utvrditi da postoje stvari sigurnosni problemi, zaključio je.