Danska premijerka: Naša je poruka jasna - Grenland nije na prodaju!

Sutra će se u Washingtonu grenlandski i danski ministri vanjskih poslova sastati s američkim državnim tajnikom Marcom Rubiom kako bi pokušali pronaći rješenje za grenlandsku krizu.

Iako se činilo da prema američkim pretenzijama Kopenhagen i Nuuk sve manje nastupaju jedinstveno, na zajedničkoj izvanrednoj konferenciji za novinare danska premijerka i grenlandski premijer šalju poruku - Kraljevina Danska neće popustiti pod pritiscima SAD-a.

Danska neumoljiva. Iako jedna od najmanjih zemalja Unije, zauzela je stav prema Sjedinjenim Državama, kao da su jednake po veličini i broju stanovnika. 

Uoči sastanka danska premijerka Mette Frederiksen i grenlandski premijer Jens-Frederik Nielsen iz Kopenhagena su SAD-u i Trumpu poručili - nećete dobiti Grenland.

Istodobno, stanovnici tog otoka čekaju razvoj događaja sigurni u jedno - da ne žele promijeniti način života.

- Grenland ne želi biti u vlasništvu SAD-a! Grenland ne želi biti pod upravom SAD-a! Grenland neće biti dio SAD-a! Biramo Grenland kakav danas poznajemo, koji je dio Kraljevine Danske. Sada smo suočeni s geopolitičkom krizom i ako moramo birati između SAD-a i Danske ovdje i sada, biramo Dansku! Biramo NATO, biramo Kraljevinu Dansku, biramo EU, rekao je Jens-Frederik Nielsen, predsjednik vlade Grenlanda, autonomnog teritorija Kraljevine Danske.

- Granice se ne smiju mijenjati silom, jedan narod ne može se kupiti i mala država ne smije se bojati velike. Odbijamo takvo ponašanje. Sutra će se Grenland i Danska sastati sa Sjedinjenim Državama. Dolazimo zajedno, ostajemo zajedno. Želimo dijalog i suradnju. Ne tražimo nikakav sukob, ali naša je poruka jasna: Grenland nije na prodaju, rekla je Mette Frederiksen, danska premijerka.

Danska traži potporu Unije, koja je pomalo zatečena američkim prijetnjama. 

Ovakva situacija očito odgovara Moskvi, koja danas preko diplomatskih kanala šalje poruke predsjedniku Trumpu da i ona pokazuju zanimanje za taj strateški važan otok. 

Najavljuju neki fantomski referendum, na kojem bi se mnogo toga moglo dogoditi. 

Stanovnici Grenlanda na te vijesti odmahuju rukom.

- Vrijeme je da se narodi SAD-a i svih ostalih zemalja napokon urazume i shvate da smo mi jedini koji možemo odlučivati o svojoj budućnosti, poručuje Orla Joelsen, influencer.

Trump tvrdi da SAD mora "posjedovati" Grenland kako bi se obranio od Rusije i Kine. 

Bijela kuća sugerirala je kupnju otoka, ali nije isključila ni upotrebu sile radi aneksije.

Unatoč tome što je najrjeđe naseljeni teritorij, položaj Grenlanda između Sjeverne Amerike i Arktika čini ga pogodnim za sustave ranog upozoravanja u slučaju raketnih napada te za nadzor brodova u regiji.

Trump: Grenland od vitalnog značenja za nacionalnu sigurnost SAD-a

Trump je više puta ponovio da je Grenland od vitalnog značenja za nacionalnu sigurnost SAD-a, tvrdeći bez dokaza da je "posvuda prekriven ruskim i kineskim brodovima".

SAD već ima više od 100 vojnih djelatnika trajno stacioniranih u bazi Pituffiku na sjeverozapadnom vrhu Grenlanda objektu kojim SAD upravlja još od Drugog svjetskog rata.

Prema sporazumima s Danskom, SAD smije na Grenland dovesti onoliko vojnika koliko želi.

No, Trump je prošlog tjedna novinarima u Washingtonu rekao da ugovor o zakupu nije dovoljan SAD "mora imati vlasništvo" i "NATO to mora razumjeti".

Sastanak u SAD-u

Konferencija za novinare u Kopenhagenu održana je dan prije nego što bi danski ministar vanjskih poslova Lars Lkke Rasmussen i njegova grenlandska kolegica Vivian Motzfeldt trebali otputovati u SAD na sastanak s potpredsjednikom J. D. Vanceom i državnim tajnikom Marcom Rubiom.

Danski saveznici u NATO-u - velike europske zemlje te Kanada - pružili su joj ovog tjedna podršku izjavama u kojima su potvrdili da "samo Danska i Grenland mogu odlučivati o pitanjima koja se tiču njihovih odnosa".

Zabrinutost oko budućnosti teritorija ponovno se pojavila nakon što je Trump upotrijebio vojnu silu protiv Venezuele kako bi uhvatio njezina predsjednika Nicolása Madura.

Trump je 2019., tijekom svojeg prvog predsjedničkog mandata, ponudio da će kupiti Grenland, ali mu je bilo rečeno da nije na prodaju.

Posljednjih godina vlada povećan interes za prirodne resurse Grenlanda - uključujući rijetke zemne minerale, uranij i željezo - koji postaju lakše dostupni jer se led topi zbog klimatskih promjena. 

Znanstvenici smatraju da bi otok mogao imati i značajne rezerve nafte i plina.