Islandsko ne EU-u: Birači strahuju za ribarstvo, pitanje članstva na čekanju

Islanđani su odbacili prijedlog nastavka pregovora o pristupanju Europskoj uniji, pokazali su konačni rezultati referenduma održanog u subotu.

Na pitanje treba li Island ponovno otvoriti pregovore o pristupanju Europskoj uniji, 52,8 posto birača odgovorilo je s „ne“, dok ih je 47,2 posto bilo za nastavak pregovora, pokazuju službeni rezultati. Takav ishod znači da se pitanje članstva u Uniji na Islandu neće ponovno razmatrati najmanje do 2028. godine.

Ta razvijena otočna država s gotovo 400 tisuća stanovnika podnijela je zahtjev za članstvo 2009., nakon financijske krize koja je teško pogodila njezino gospodarstvo. Pregovori su zamrznuti 2013. dolaskom na vlast euroskeptične vlade.

Island je i danas usko povezan s Europskom unijom. Član je Europskog gospodarskog prostora, čime je dio jedinstvenog europskog tržišta, kao i schengenskog prostora. Ulaskom u EU pridružio bi se i carinskoj uniji, a naposljetku bi uveo euro.

U kontekstu sve većih međunarodnih napetosti aktualna vlada predvođena 38-godišnjom socijaldemokratkinjom Kristrún Frostadóttir željela je provjeriti kako građani gledaju na ideju dublje integracije s Europskom unijom.

Islanđani podijeljeni oko EU-a

Na referendumu su se tako sukobila dva pogleda. Jedni su u članstvu vidjeli veću gospodarsku i sigurnosnu zaštitu, osobito u vrijeme sve većeg nadmetanja velikih sila na Arktiku, dok su drugi strahovali da bi članstvo ugrozilo kontrolu nad vrijednim ribolovnim područjima.

- Pokušavao sam pronaći rješenje za probleme s kojima se suočavamo – banke, cijene stanova i sve ostalo. Mislio sam da bi jedno od rješenja možda bilo uvođenje eura. No zabrinjava me poljoprivreda i ono od čega živimo. Zato sam zadovoljan ovim rezultatom, rekao je Sigurdur Ingimarsson, nastavnik glazbenog iz Reykjavika.

S druge strane, dio birača smatra da je Island propustio priliku za jače povezivanje s Europom.

- Pomalo sam tužna zbog ishoda. Mislim da smo propustili sjajnu priliku da barem vidimo kakav bi dogovor mogao biti te da o tome razgovaramo. Mislim da nam je, s obzirom na stanje u svijetu, potrebna neka vrsta savezništva. Osjećala bih se sigurnije da imamo snažnije veze s Europom, rekla je Soley Riedel, kuharica i baristica iz Reykjavika.

Premijerka Frostadóttir, koja je glasala za nastavak pregovora, nakon objave rezultata istaknula je da dio birača nije glasao protiv pregovora zato što se protivi Europi, već zato što je zadovoljan postojećim odnosima.

- Velika poruka za mene, ali i za vladu, jest da su ljudi zadovoljni Sporazumom o Europskom gospodarskom prostoru. Zadovoljni su i sadašnjim odnosima s Europskom unijom. Znam da je velik dio onih koji su na ovom referendumu glasali protiv to učinio upravo zato što su zadovoljni sadašnjim odnosom s Europskom unijom, rekla je Kristrún Frostadóttir.

Ribarstvo presudno za islandsko „ne“

Jedno od ključnih pitanja uoči referenduma bilo je ribarstvo, koje čini oko 40 posto vrijednosti islandskog robnog izvoza i važan je dio nacionalnog identiteta.

Da je pobijedila opcija „da“, Island bi nastavio pregovore s Unijom, ponajprije o ribarstvu.

Bruxelles je pritom bio spreman pokazati fleksibilnost i pronaći rješenja koja bi uzela u obzir specifičnosti islandskog ribarskog sektora.

Stavovi birača o tome bili su podijeljeni.

- Nećemo im dopustiti da ovdje love. Neka love u svojim vodama, a mi ćemo u svojim. Mi ulovimo ribu, a oni je kupuju, rekao je jedan od birača.

Drugi je pak referendum promatrao kroz širi geopolitički kontekst. 

- Ako nas Trump želi uzeti, učinit će to čak i ako smo u Europskoj uniji. To ništa ne bi promijenilo, naveo je.

Pitanje članstva na čekanju do 2028.

Islandovo približavanje Europskoj uniji imalo je i sigurnosnu dimenziju.

Zbog rata u Ukrajini, sve većeg nadmetanja velikih sila i interesa Donalda Trumpa za Grenland, pitanje položaja Islanda u Europi i na Arktiku dobilo je dodatnu težinu.

- Mislim da će se na ovo gledati kao na propuštenu priliku, prije svega za Island, ali svakako i za Europsku uniju. Jasno je da se Europska unija nije uspjela predstaviti na temelju ničeg drugog osim gospodarstva. Sigurnosna dimenzija, tko je Donald Trump, što bi mogao učiniti, kakva je budućnost NATO-a i tako dalje – očito nije dovoljno odjeknula među Islanđanima, ocijenio je Jacob Funk Kirkegaard, viši suradnik instituta Bruegel.

Referendum je formalno imao savjetodavni karakter, no vlada se obvezala poštovati njegov ishod do kraja mandata.

Frostadóttir je već najavila da u slučaju odbijanja nastavka pregovora neće ponovno pokretati pitanje članstva do kraja mandata 2028. godine.

Vlada je također najavila da će parlamentu uputiti pitanje mogućeg formalnog povlačenja kandidature Islanda za članstvo u Europskoj uniji.

Za Europsku uniju pristupanje Islanda predstavljalo bi pozitivan impuls politici proširenja i omogućilo joj jačanje prisutnosti na Arktiku.

No, nakon ovog referenduma, o islandskom članstvu u Uniji zasad se neće ponovno pregovarati.