Kakve promjene čekaju NATO nakon što Trump preuzme SAD?

Donald Trump, koji se vraća u Bijelu kuću 20. siječnja, dugo je bio kritičar NATO-a, tvrdeći da mnoge europske članice ne žele plaćati za svoju obranu, već se umjesto toga oslanjaju na američke porezne obveznike.

Trump rekao je da bi članice NATO-a trebale trošiti pet posto BDP-a na obranu. Niti jedna od članica saveza, uključujući SAD, trenutačno ne troši 5 posto BDP-a na obranu, prema podacima NATO-a. Poljska je najveći potrošač u BDP-u s 4,12 posto, a slijede Estonija s 3,43 posto i SAD s 3,38 posto.

Glavni tajnik Sjevernoatlantskog saveza Mark Rutte pozvao je Europljane da više ulažu u obranu i poručio da u suprotnom treba učiti ruski jezik ili otići na Novi Zeland.

- NATO traži da najmanje 20 posto od toga što izdvajamo za obranu mora biti za opremu, a ne da ode sve na plaće. Rutte želi reći da zemlje članice moraju investirati više u tehnologiju, ali i STEM područje. Moramo investirati u našu znanost i sveučilišta jer će s njih danas sutra moći izaći stručnjaci sposobni za upravljanje modernim oružanim sustavima, rekao je Tonči Tadić, stručnjak za nuklearnu energiju, Institut "Ruđer Bošković", u emisiji "Otvoreno".

Janko Bekić, Sveučilište obrane i sigurnosti "dr. Franjo Tuđman", smatra da je Hrvatska shvatila Rutteovu poruku.

- Dobrim tempom nabavljamo najmodernije oružane sustave koji bi nam dali prednost u slučaju nekakvog sukoba. U cijelu tu priču spada i vraćanje vojne obuke, još se raspravlja o detaljima, ali ona se definitivno vraća, i ulaganje u obrazovanje, rekao je.

Tihomir Vinković, vanjskopolitički komentator HRT-a, rekao je da će se 3. veljače održati sastanak čelnika EU-a posvećen obrani. 

- Vidimo kako se vode moderni ratovi. Pogrešna je koncepcija koju govore američki ministar vanjskih poslova Blinken i američki savjetnik za sigurnost Sullivan, kada govore o ratu u Ukrajini, da Ukrajina nema dovoljnu mobilizaciju. Nikad nije dovoljno ljudi jer ljudi strahovito puno ginu, ali kada bi Ukrajina imala dovoljno sredstava da može uništiti rusku logistiku prije nego što uopće dođe do bojišta, onda ni toliko ljudstvo ne bi ginulo, i tome se žele posvetiti i NATO i EU, rekao je Vinković.

Naglasio je kako 2 posto izdvajanja za obranu i sigurnost više nije dovoljno.

Treba li Trumpove prijetnje shvatiti ozbiljno?

- Kod svih američkih zahtjeva za veće naoružanje Europe ne mogu ne primijetiti jedan cinizam. Do konca 1940.-ih SAD je činio sve da bivše vojne sile, Japan i Njemačka, ne budu toliko jako naoružane i da smanje ulaganja u obranu. Sad se radi zaokret za 180 stupnjeva. Ako Trump odustane od nuklearnog kišobrana za Europu, onda će i pet posto biti malo. On nema razloga to učiniti jer u slučaju da iz bilo kojeg razloga Amerika odustane od pomoći Europi to jako narušava njezine odnose s najvažnijom saveznicom, a to je upravo Europa, istaknuo je Tadić dodajući kako sve što Trump govori treba i dalje doživljavati kao dio njegovog PR-a.

Stvarne poteze, rekao je, moći ćemo vidjeti tek nakon što Trump oformi svoj tim i krene raditi.

- Ovo su sve probni baloni radi dokazivanja pred američkom javnosti da je on gazda, ali su isto tako probni baloni pušteni prema Rusiji da bude svjesna da će vrlo brzo pred sobom imati još naoružaniji i opremljeniji NATO s kojim se nitko neće moći šaliti, istaknuo je Tadić.

Bekić je rekao kako je Europa ulagala u razvoj i dizanje kvalitete života stanovništva, dok je Amerika izdvajala za obranu.

- Trump je uočio da je američko stanovništvo nezadovoljno tom raspodjelom gdje Amerika brani zapad, a Europljani uživaju od te obrane koju netko drugi pruža i lijepo rade na kvaliteti života. On hoće da Europa bude sličnija Americi po tom pitanju, kazao je.

Bekić je istaknuo kako treba imati na umu da je Trump prije svega biznismen.

- Prvo je postavio 2 posto kao apsolutni minimum da pomaknemo prstom za vas. Sad je to skoro ostvario i krenuo je na drugi cilj - 5 posto, ali to je kao neko cjenkanje. Rutte je već dao malo nižu cijenu - 3,6 posto. Da će se postotak dugoročno dizati, definitivno hoće i na to se moramo pripremiti, ne samo političke elite, već društvo u cijelosti, naglasio je.

Tadić je rekao kako Trump želi imati sređeno stanje u Europi kako bi se mogao posvetiti odnosima s Kinom.

- Njemu i njegovom timu je jasno da će njegove pregovaračke pozicije prema Kini, misli se na kineske maštarije o zauzimanju Tajvana, biti jače ako bude uspješniji u zaustavljanju rata u Ukrajini i to u korist Ukrajine, Europe i NATO-a. Ne vjerujem da će Trump raditi bilo što bez suglasnosti velikih partnera u NATO-u, kazao je Tadić.

Putin prijeti nuklearnim oružjem.

- Kad god Rusija prijeti nuklearnim napadom, izbrojali smo 43 prijetnje dosad, to je zapravo glas očajnika jer njihove klasične snage ne mogu postići cilj ambicije koje je Putin postavio. Jedino što Putin može je prijetiti nuklearnim napadom na članice NATO-a koje pomažu Ukrajini, ali on zna da će, dođe li do toga, za samu Rusiju stvari poći po zlu, kazao je Tadić.

Zašto Trump želi Grenland?

Trump želi učiniti Grenland dijelom SAD-a. Bekić je istaknuo da je to reakcija  SAD-a na potencijalno ili već ostvareno jačanje moći dvaju glavnih konkurenata, a to su Rusija i Kina.

- Na prvo čitanje takvih vijesti, može se činiti kao još jedna njegova ludorija i megalomanija, ali radi se o nečemu dubljem. To je reakcija, ne samo Trumpa, već i velikog dijela republikanske stranke na činjenicu da je Rusija osvojila petinu ukrajinskog teritorija i da će to u nekom obliku najvjerojatnije zadržati. S jedne strane to je reakcija SAD-a na potencijalno ili već ostvareno jačanje moći dva glavnih konkurenata, a to su Rusija i Kina. Drugo, to je stvar američke tradicije. Nije prvi put da Amerika razmišlja o aneksiji Grenlanda. SAD se kroz cijelo 19. stoljeće širio prema zapadu. Ne bih isključio da nekako kupe i Grenland, da se dogovore s Danskom.Tragično bi bilo da dođe do primjene sile, rekao je Bekić.

- Treće, to je u skladu s Monroeovom doktrinom, a to je da je SAD glavni u zapadnoj hemisferi i da pomalo pokušava istisnuti sile staroga svijeta s tog dijela planete, dodao je Bekić.

Onaj tko drži Grenland, istaknuo je Tadić, nadzire plovidbeni pravac od Kine, naokolo Rusije, do Europe. 

- Osim toga, Grenland je krcat mineralima važnima za američku industriju. Čudno je da jedna velika članica NATO-a postavlja ultimatume drugoj članici, rekao je Tadić.