Trump se vraća, a 21 NATO članica još uvijek ne izdvaja 2% BDP-a za obranu

Povratak Donalda Trumpa u Bijelu kuću otvara i pitanje o budućnosti NATO-a. Mogući scenariji kreću se od američkog postupnog izlaska iz Sjevernoatlantskog saveza do novih financijskih pravila za države članice. Trump je više puta rekao da Amerika neće besplatno osiguravati tuđu obranu.

Prizor od kojeg zastaje dah, američka eskadrila zrakoplova, svoju je snagu nedavno demonstrirala iznad Sjevernog mora u velikoj vojnoj vježbi sa Šveđanima.

No, nakon povratka Donalda Trumpa na vlast, sve su glasnije poruke da bi se američki vojni kišobran iznad Europe mogao zatvoriti jer novi-stari američki predsjednik poznat je po tome da ne želi financirati tuđu obranu.

- To nije pošteno prema građanima i poreznim obveznicima Sjedinjenih Država. Dva posto je minimum potreban za suočavanje s današnjim itekako stvarnim i itekako opakim prijetnjama, rekao je Trump 25. svibnja 2017.

Od tih riječi na samitu NATO-a prošlo je sedam godina, a većina saveznika traženo još nije ispunila. Od 32 članice, samo njih 11 lani je u obranu uložilo traženih 2% BDP-a. Ipak, vodstvo Saveza vjeruje da ih Amerikanci neće napustiti. 

- Radujem se ponovnoj suradnji. Kad je bio predsjednik - poticao je članice NATO-a na izdvajanja veća od 2 posto. I sada je tako zahvaljujući njemu, kazao je glavni tajnik NATO-a Mark Rutte.

Je li moguće da SAD napusti NATO? Analitičar Vlatko Cvrtila smatra da postoje tri moguća scenarija. Prvi, Amerikanci potpuno izlaze iz Saveza, drugi da vojne baze i opremu, ali i troškove na starom kontinentu prepuste Europljanima i treći da od saveznika zatraže više novca za obranu. 

- Mislim da će se ići prema ozbiljnoj redefiniciji američke vojne pomoći u sklopu NATO-a europskoj obrani. Na to Europljani moraju biti spremni i polako razmišljati kakve će biti dugoročne obrambene strategije, dodao je Cvrtila.

Ogorec: Dolazi promjena odnosa

Profesor Marinko Ogorec smatra da se najradikalniji scenarij, u kojem SAD napušta NATO, neće dogoditi jer iako Europa vojno treba američku zaštitu, i Amerika poslovno treba Europu.

- Za očekivati je da će se promijeniti neki odnosi. Za očekivati je da će se promijeniti izdvajanja pogotovo zemalja članica koje su dosad izbjegavale takvu opciju i takvu potrebu, naglasio je Ogorec.

U vremenu otvorenih ratnih sukoba u Ukrajini i na Bliskom istoku, jedno od ključnih pitanja je i kakav će biti europski odgovor na američki pritisak? Profesor Cvrtila nema ni najmanje dvojbe.

- Neće se sigurno dogoditi da Europa traži nekog drugog partnera jer taj trasnatlantizam, koliko god on imao tijekom povijesti i koliko sad možemo očekivati pukotina, Europa će se ipak zadržati unutar sebe. Europska vojna industrija je relativno jaka, planovi su da se ona ozbiljno poveća, pojasnio je Cvrtila.

"Htjeli mi to ili ne, Hrvatska će morati postići dva posto BDP-a u kratko vrijeme"

Što u svemu može očekivati Hrvatska, koja prema izvještaju glavnog tajnika NATO-a, lani nije u obranu uložila traženih 2 posto BDP-a. 

- Htjeli ne htjeli mi ćemo morati postići dva posto i to u vrlo kratko vrijeme. I nakon toga ćemo morati opet razmišljati da ćemo morati još jače izdvajati za obranu i sigurnost. To je neminovno, ustvrdio je Ogorec.

Jedno je sigurno - u ovakvim okolnostima unutar NATO-a izazova neće nedostajati. Sve oči sad su usmjerene prema Washingtonu. Donald Trump predsjedničku dužnost preuzima potkraj siječnja.