Kaos u američkom zračnom prometu ukazao na ranjivost ključnih sustava

Višesatna obustava polijetanja zrakoplova diljem Sjedinjenih Američkih Država ponovno je otvorila pitanja sigurnosti ključne infrastrukture, pouzdanosti suvremenih tehnologija i spremnosti društva na krizne situacije. O uzrocima velikog poremećaja američkog zračnog prometa, mogućim kibernetičkim prijetnjama te europskim preporukama prema kojima bi građani trebali imati zalihe za najmanje 72 sata, u programu HTV-a govorili su stručnjak za kibernetičku sigurnost Alen Delić i vojni analitičar Denis Deković.

Američka Savezna uprava za zrakoplovstvo (FAA) u petak je zbog problema s telekomunikacijskim sustavima i radarskim podacima privremeno obustavila polijetanja diljem zemlje.

Nakon približno pet sati zabrana je ukinuta, no posljedice poremećaja osjećaju se i nakon ponovne uspostave prometa.

Američki dužnosnici naveli su da zasad nema dokaza o kibernetičkom napadu, a kao uzrok problema istaknuli su preopterećenje zastarjele opreme tijekom modernizacije sustava.

Delić: I mali problem u složenom sustavu može imati ozbiljne posljedice

Stručnjak za kibernetičku sigurnost Alen Delić objasnio je da se američki sustav kontrole zračnog prometa sastoji od nekoliko međusobno povezanih razina, zbog čega poteškoće u jednom njegovu dijelu mogu izazvati velike poremećaje.

- Moramo biti svjesni da sustav kontrole leta nije jedan jedinstveni sustav; to je jedan od kompleksnijih informacijskih sustava općenito u svijetu, i on se bazira na nekoliko razina. Ono gdje je njima očito nastao problem je u dijelu komunikacije, posebno između centara kontrole leta unutar cijelog SAD-a, objasnio je Delić.

Istaknuo je da američke vlasti već dulje provode modernizaciju sustava kontrole leta te da se uzroci poremećaja moraju temeljito istražiti.

Pritom je upozorio da se ne smiju donositi preuranjeni zaključci o mogućoj odgovornosti pojedinih tehnoloških rješenja.

Posebno je upozorio na posljedice koje tehnički kvarovi mogu imati za putnike. Pojasnio je da poremećaji ne znače samo otkazane letove nego i višesatna čekanja u zrakoplovima, nemogućnost pristupa osnovnim potrepštinama te potencijalno ugrožavanje zdravlja.

- Lako je reći tehnički kvar, i ja mislim da čak i može biti prihvatljivo. U bilo kojem sustavu može biti prihvatljivo da imamo neki tehnički kvar, ali ako mi dođemo do toga da je netko išao raditi nadogradnju sustava u popodnevnim satima u petak, to je onda apsolutno neprihvatljivo, istaknuo je.

Unatoč razmjerima poremećaja, Delić je izdvojio i pozitivan aspekt postupanja nadležnih službi.

- Mi često avijaciju koristimo kao dobar primjer upravljanja incidentima i dobrim procedurama. Mi smo ovdje imali u potpunosti sigurno slijetanje svih zrakoplova, i tu su očito procedure djelovale, zaključio je.

Deković: Zastarjela oprema i tehnološke promjene predstavljaju ozbiljan izazov

Vojni analitičar Denis Deković također je istaknuo da dosadašnje informacije ne upućuju na kibernetički napad.

Kao jedan od mogućih razloga poremećaja naveo je zastarjelost opreme i poteškoće koje mogu nastati pri njezinoj postupnoj zamjeni.

Osvrnuo se i na nedavne probleme drugih velikih tehnoloških kompanija, među kojima je izdvojio Microsoft, upozorivši na sve veću ovisnost društva o digitalnoj infrastrukturi.

Deković je spomenuo i nagađanja o mogućoj povezanosti pojedinih tehnoloških poteškoća sa smanjenjem broja zaposlenih stručnjaka i sve većom primjenom umjetne inteligencije.

Ipak, naglasio je da je riječ o pretpostavkama, a ne o potvrđenim uzrocima.

- Sama umjetna inteligencija bez nadzora ne može ispratiti ono što joj je prvenstvena zadaća, upozorio je Deković.

Pritom je otvorio i šire pitanje mogu li se iza pojedinih tehničkih poteškoća ponekad skrivati sigurnosni incidenti, uz napomenu da za takav zaključak u konkretnom slučaju nema potvrđenih dokaza.

Europske preporuke: Građani bi trebali imati zalihe za najmanje 72 sata

Poremećaj američkog zračnog prometa otvorio je i šire pitanje pripravnosti građana na izvanredne situacije.

Europska komisija je početkom studenog 2026. predstavila strategiju pripravnosti koja, među ostalim, predviđa razvoj smjernica za samostalno funkcioniranje stanovništva tijekom najmanje 72 sata u slučaju krize. Riječ je o preporučenoj razini pripravnosti, a ne o zakonskoj obvezi građana. 

Deković je objasnio da se takve preporuke odnose na različite krizne scenarije, od prirodnih katastrofa i prekida opskrbe do sigurnosnih prijetnji i kibernetičkih napada.

Posebno je upozorio na ovisnost suvremenog društva o električnoj energiji, čiji bi dugotrajan nestanak mogao ozbiljno narušiti svakodnevni život.

- Ako nema električne energije, onda za većinu građana nema grijanja, nema dostave plina, nema goriva, nema ničega, de facto, upozorio je Deković.

Prema europskim preporukama, građani bi trebali razmotriti stvaranje osnovnih zaliha vode, hrane, lijekova i alternativnih izvora energije.

Deković je pritom naglasio važnost baterijskih radijskih prijamnika koji mogu omogućiti pristup informacijama i u slučaju prekida električne energije ili internetskih komunikacija.

Delić smatra da se u Hrvatskoj takvim preporukama još uvijek ne pristupa dovoljno ozbiljno, iako sve učestaliji sigurnosni i tehnološki izazovi postupno mijenjaju svijest građana.

- Mislim da smo još na razini šale, zabave, opuštenosti, što je možda s jedne strane i dobro, rekao je, dodajući da ga je posljednji poremećaj u SAD-u potaknuo na razgovore s ljudima koji se sve više pitaju trebaju li se doista pripremiti za krizne situacije.

Sigurnosne prijetnje u Europi i pitanje spremnosti Hrvatske

U završnom dijelu razgovora pozornost je usmjerena na sigurnosnu situaciju u Europi, posebno na incidente s bespilotnim letjelicama u blizini granica NATO-a.

U noći s 10. na 11. studenoga upozorenja zbog mogućeg ulaska dronova izdana su u Litvi, Latviji i Estoniji, a aktivirani su i borbeni zrakoplovi NATO-a.

Upozorenja su naknadno povučena, a ozlijeđenih nije bilo. 

Deković je pritom upozorio na važnost sigurnosne suradnje i koordinacije državnih institucija. Osvrnuo se i na odnose hrvatskog državnog vrha, istaknuvši da politička neslaganja ne bi smjela zasjeniti pitanja nacionalne sigurnosti.

- Osobne animozitete i politiku trebalo bi staviti sa strane i fokusirati se na sigurnost zemlje, poručio je.

Posebno je naglasio potrebu praćenja promjena u suvremenom ratovanju te prilagodbe hrvatskog obrambenog sustava novim tehnologijama i iskustvima s ukrajinskog bojišta.

- Ako nismo tamo ili ne zovemo njih da dolaze kod nas, zaostajemo, rekao je Deković, istaknuvši da hrvatskoj vojsci treba omogućiti učenje iz iskustava onih koji se svakodnevno suočavaju s novim načinima ratovanja.