Katulić: Ako SAD odluči udariti na Iran, napad bi mogao uslijediti brzo

Napetosti između SAD-a i Irana eskaliraju. Bivši diplomat i obavještajac Damir Katulić analizira ključne obavještajne i diplomatske faktore koji mogu presuditi odluci o američkom zračnom napadu na Iran.

Napetosti između SAD-a i Irana eskaliraju iz sata u sat. Američki ministar obrane Pete Hegseth kasno sinoć ponovno je poručio kako je američka vojska u visokom stupnju pripravnosti i spremna provesti svaku odluku predsjednika Donalda Trumpa vezanu uz Iran. Istodobno je Trump zatražio novu procjenu aktualne situacije od samog vrha Pentagona.

Pitanje koje se nameće jest odbrojavaju li se posljednji sati do moguće američke vojne intervencije na Iran, koja bi, u slučaju donošenja odluke, započela masivnim zračnim udarima. O važnosti obavještajnih procjena i realnim izgledima za vojnu akciju govorio je bivši diplomat i obavještajac Damir Katulić.

– Teško je decidirano odgovoriti na pitanje vremena i sata, ali realne procjene se donose svakodnevno. Ako se donese odluka da se ide u vojni napad, do njega će vjerojatno doći vrlo brzo, rekao je Katulić.

Što može presuditi odluci o napadu

Katulić ističe kako na odluku o vojnoj akciji utječe čitav niz elemenata – od vojnih i obavještajnih, do gospodarskih i diplomatskih.

– Diplomacija u ovom trenutku igra vrlo važnu ulogu, uključujući i zemlje Zaljeva kojima je stalo da do zračnog napada ne dođe. Tu prvenstveno mislim na Saudijsku Arabiju, Katar i Oman, koji diplomatskim putem pokušavaju spriječiti ovaj scenarij. Hoće li u tome uspjeti, pokazat će vrijeme, rekao je.

Naglašava da se prije donošenja bilo kakve odluke čekaju završne procjene američkih vojnih obavještajaca, a ključna dilema odnosi se na samu svrhu eventualnog napada.

– Pitanje svih pitanja je što se tim napadom želi postići. Je li cilj dodatno onesposobljavanje iranskog nuklearnog projekta, uništavanje balističkih kapaciteta ili doista rušenje klerikalnog režima u Iranu. Ovisno o glavnom cilju, donose se procjene što se može, a što ne može napraviti, pojasnio je Katulić.

Dodaje kako se pritom u realnom vremenu prate satelitske snimke, na temelju kojih se procjenjuje hoće li se u akciju krenuti ili ne.

Demonstracija sile ili uvod u intervenciju

Komentirajući snažnu američku vojnu prisutnost u blizini iranske obale, Katulić smatra da se ne treba fokusirati isključivo na financijski ili logistički aspekt takve demonstracije sile.

– Ne bih to promatrao kroz prizmu troškova ili same prisutnosti flote. Bitno je hoće li se postići cilj koji je postavljen. Ako se cilj može ostvariti diplomatskim pritiscima, pregovorima ili zastrašivanjem, onda do vojne akcije neće doći, rekao je. No, ako se procijeni da takvi instrumenti nisu dovoljni, dodaje, vojna opcija ostaje na stolu.

Ali Hamenei kao meta američkog napada

Katulić upozorava da iranski režim ozbiljno strahuje kako bi vrhovni vođa ajatolah Ali Hamenei mogao biti jedna od mogućih meta američkog napada. Ističe da bi napad na njega imao dalekosežne posljedice i izazvao iznimno snažan iranski odgovor, zbog čega se do posljednjeg trenutka procjenjuje bi li se uopće išlo u takav scenarij.

Katulić smatra da iz perspektive SAD-a i Izraela ne postoji prihvatljiva cijena kojom bi se tolerirao iranski nuklearni program, no upozorava da je trenutačno teško procijeniti u kojoj je fazi taj program jer međunarodni inspektori više nemaju puni uvid. Odluke se, kaže, temelje isključivo na američkim i izraelskim obavještajnim podacima.

Govoreći o mogućem iranskom odgovoru, Katulić ocjenjuje da bi on bio znatno snažniji nego u prethodnim sukobima jer Iran više nema element iznenađenja protiv sebe i dodatno je ojačao svoje obrambene i raketne kapacitete. Ipak, ne očekuje da bi iranski udari zahvatili širi europski prostor.

Snažna poruka cijelom Bliskom istoku

Potencijalni napad na Iran, dodaje, bio bi snažna poruka cijelom Bliskom istoku, uključujući Hamas, Hezbolah i šijitske milicije u regiji, jer su svi ti sukobi međusobno povezani. No naglašava da među svjetskim analitičarima ne postoji konsenzus o tome hoće li do napada doći, niti o njegovu opsegu i posljedicama.

Komentirajući paralelne najave o mogućem privremenom smirivanju ruskih napada na Ukrajinu, Katulić ne vidi izravnu poveznicu s iranskom krizom te smatra da je riječ o odvojenim procesima, iako je u oba slučaja ključni akter američki predsjednik.

Zaključno upozorava da je početak godine obilježen neuobičajeno velikim brojem eskalacija i prijetnji koje imaju potencijalno razoran učinak na globalnu sigurnost, ističući kako se nada da takav pristup američke vanjske politike neće potrajati.

Više pogledajte u videoprilogu: