Khalilzad za HRT o ratu u Ukrajini i kako na odgovor Putinu gleda Amerika

Prošlo je pola godine od početka ruske invazije na Ukrajinu. Kako na tamošnji rat i odgovor Zapada Vladimiru Putinu gleda Amerika, novinaru HRT-a Draganu Nikoliću tijekom boravka u Zagrebu objasnio je vanjskopolitički stručnjak Zalmay Khalilzad. Khalilzad je inače bivši američki veleposlanik u Iraku i Afganistanu, koji je s talibanima uime SAD-a potpisao mirovni sporazum postignut u Dohi.

Veleposlaniče Khalilzad Putin se nada da će pobijediti iscrpljivanjem Ukrajinaca, ali i zapadnih saveznika, osobito Europske unije. Suočit ćemo se s vrlo teškom, surovom zimom. Prema vašoj procjeni, koliko će sljedećih mjeseci biti jaka antiputinovska zapadna koalicija?

- Potpora Ukrajini ima svoju cijenu, vidimo to na primjeru energije, ali ne budemo li beskompromisno solidarni s Ukrajinom, cijena će biti strateška i dugoročna, za Europu kao i za međunarodnu zajednicu u cjelini. Znam da ćemo se suočiti s izazovima, bit će teškoća, ali moramo biti otporni i ustrajati. Moramo ublažiti dio troškova, osobito u pogledu energije. 

Znatan broj stručnjaka tvrdi da je riječ o ratu preko posrednika između SAD-a i Rusije. U tom ratu EU i Europa izvukli su deblji kraj s obzirom na cijenu koju će platiti glede ekonomije, energije i energetske krize. Tvrde da su u ovom ratu nestale posljednje iluzije o europskoj strateškoj autonomiji?

- Ne slažem se da je riječ o ratu preko posrednika. Ovo je, prije svega, rat koji je započeo predsjednik Putin zbog svoje nostalgije za carstvom kakvo je Rusija nekoć bila. Rusija je sila na zalasku, u gospodarskom smislu. No osjeća nostalgiju prema slavnim danima svog carstva. Drugo, predstavlja prijetnju budućnosti Europe. Mislim da je stvarnost takva, što se tiče europskih vojnih sposobnosti, da se Europa vojno ne može sama nositi s Rusijom kad je riječ o situaciji u Ukrajini. No Europa je saveznik SAD, a SAD je saveznik Europe. Naša zajednička perspektiva je prijetnja. Sadašnji događaji donijeli su otrežnjenje onima koji su računali na drukčiji pristup Rusije i tijekom dugih godina postali su previše ovisni o ruskoj energiji. Doživjeli su otrežnjenje i nadam se da će Europa ozbiljno shvatiti pitanje sigurnosti. Zalažemo se za jaču Europu, jače europske vojne snage, veći europski doprinos zajedničkoj obrani NATO-ovih saveznika.

Možemo li reći da Europa danas plaća cijenu toga što se preračunala u pogledu svoje sigurnosne arhitekture prije rata u Ukrajini, koja je revidirana u Strateškom kompasu tek nakon izbijanja rata?

- Kad se osvrnemo, mislim da je pogrešno što je Europa postala toliko ovisna o Rusiji i što je pretpostavljala da Rusija neće prerasti u prijetnju u kakvu ju je Putin pretvorio invazijom na Ukrajinu i brutalnošću kojom se ondje bori. Istodobno, budući da Europa tu prijetnju nije shvaćala ozbiljno, te zbog promjena u stajalištima stanovništva, osobito u zemljama poput Njemačke, nije sigurnosna pitanja shvaćala ozbiljno koliko što je trebala. SAD se godinama žali da Europljani, osobito neki, ne čine dovoljno za zajedničku obranu i za samoobranu. Ovo je donijelo otrežnjenje i neki Europljani trebaju poduzeti daljnje mjere da odupru Ukrajinu i pomognu jačanju njezinih snaga. Slučaj Ukrajine je pokazao, bez obzira na naša očekivanja, nade i želje, da je svijet vrlo opasno mjesto i ne možemo računati na izostanak prijetnji te stoga ne shvaćati sigurnost ozbiljno.