Kina iznijela spor s Japanom oko Tajvana pred UN

Kina je sve dublji spor s Japanom iznijela pred Ujedinjene narode, optužujući Tokio da prijeti "oružanom intervencijom" zbog Tajvana i obećavajući da će se braniti u svojoj najjače formuliranoj izjavi u dva tjedna starom sporu.

Japanska premijerka Sanae Takaichi počinila je "teško kršenje međunarodnog prava" i diplomatskih normi kada je rekla da bi kineski napad na Tajvan mogao izazvati vojni odgovor Tokija, napisao je kineski veleposlanik pri UN-u Fu Cong u pismu glavnom tajniku UN-a Antoniju Guterresu u petak.

- Ako se Japan usudi pokušati oružanu intervenciju u situaciji koja se razvija preko tjesnaca, to bi bio čin agresije. Kina će odlučno iskoristiti svoje pravo na samoobranu prema Povelji UN-a i međunarodnom pravu te čvrsto braniti svoj suverenitet i teritorijalni integritet, napisao je Fu, prema izjavi kineske misije pri UN-u.

Najveća bilateralna kriza u dugo vremena

Odnosi Kine i Japana dodatno su se zaoštrili zbog Tajvana, koji Peking smatra svojim teritorijem i ne isključuje uporabu sile, dok Tajvan poručuje da o svojoj budućnosti odlučuje isključivo njegov narod.

Nova japanska političarka Sanae Takaichi izjavila je da bi kineski napad na Tajvan mogao predstavljati prijetnju opstanku Japana, čime bi se otvorila mogućnost angažiranja japanske vojske.

To je izazvalo oštru reakciju Pekinga, koji je optužio Japan za provokacije i ugrožavanje kineskih temeljnih interesa te najavio posljedice u području trgovine i kulturne suradnje.

Kina se poziva na povijesne deklaracije

Kina pritom podsjeća na povijesne deklaracije iz Drugog svjetskog rata kojima, prema njezinu tumačenju, Tajvan treba biti vraćen pod kineski suverenitet, iako mnoge države te dokumente ne smatraju pravno obvezujućima.

Potsdamska i Kairska deklaracija čine osnovu za kineske pravne zahtjeve za suverenitetom nad Tajvanom, iako ih mnoge vlade smatraju izjavama o namjeri, a ne pravno obvezujućim sporazumima.

Štoviše, deklaracije je potpisala vlada Republike Kine, koja je pobjegla na Tajvan 1949. nakon što je izgubila građanski rat s Mao Zedongovim komunistima.

Tajvan je imao kinesko mjesto u UN-u do 1971., kada je predano vladi Narodne Republike Kine u Pekingu.