06:51 / 06.11.2021.

Autor: Miro Aščić/Agenda/HRT

Tajvanski tjesnac, jedno od najopasnijih mjesta na svijetu

Tajvan, demokracija u sjeni Kine

Tajvan, demokracija u sjeni Kine

Foto: Agenda / HRT

Vlast na Tajvanu, bivšoj japanskoj koloniji, poslije kineskog građanskog rata 1949. preuzeli su kineski nacionalisti Čang Kaj-Šeka nakon što su ih u središnjoj Kini porazili Mao Ce-Tungovi komunisti. Iako Kineska komunistička partija zapravo nikada nije vladala Tajvanom, vlasti u Pekingu to smatraju svojim teritorijom. No zemlje u regiji brane pravo Tajvana na samoodređenje. Najveću potporu vladi u Taipeiju daju Sjedinjene Države.

Bunkeri na otoku Kinmenu bili bi turistička atrakcija da nisu udaljeni samo 3 kilometra od kineske obale, pod kontrolom Tajvana i u posljednjih 7 desetljeća neprestano trn u oku Pekingu. S porastom tenzija između Kine i Tajvana, otok se sve više militarizira. Tajvanska predsjednica Tsao Ing-Wen potučila je kako su odlučni u obrani te da nitko ne može natjerati Tajvan da krene putem koji određuje Kina.

Tajvanski tjesnac među najopasnijim je mjestima na svijetu. Na otok, udaljen 180 kilometara od kineskog kopna, u XVII. stoljeću povukli su se lojalisti poražene kineske dinastije Ming, zatim je dva stoljeća bio pod kontrolom dinastije Qing, a do kraja II. svjetskog rata njime je vladao Japan.

Poražena vojska Čang Kaj-šeka na njemu je utočište pronašla 1949. Progoneći nacionalističke snage, Mao Ce-tungova vojska ipak nije uspjela osvojiti Kinmen. Posljednji je put pokušala 1958., ali opet bez uspjeha jer su Čang Kaj-šeku pomagale Sjedinjene Države. Stariji stanovnici otoka prisjećaju se ratnih dana. Strah je, kažu, prisutan.

Kina ne odustaje od ujedinjenja s Tajvanom

I nakon 70 godina Kina ne odustaje od ujedinjenja s Tajvanom, a u posljednje vrijeme sve su brojniji kineski vojni brodovi i zrakoplovi u blizini tajvanskih granica. Peking je posebno žestoko reagirao nakon što je tajvanska predsjednica potvrdila da se američka vojska nalazi na prostoru Tajvana.

- Čini se kako već dugo neki ljudi u SAD-u igraju na kartu Tajvana i njihovim snagama sigurnosti šalju pogrešan signal za neovisnost. Time bacaju sjenu na kinesko-američke vojne odnose i mir i stabilnost u tjesnacu. Ako SAD nastavi s tim, Kina će sigurno poduzeti protumjere, izjavio je glasnogovornik kineskog ministarstva obrane Tan Kefei.

Iz SAD-a su poručili da žele još više ojačati odnose s Tajvanom i zajedno raditi protiv malignog utjecaja Kine. Iako je predsjednik Joe Biden potvrdno odgovorio na pitanje ima li SAD obvezu braniti Tajvan, njegov ministar obrane Lloyd Austin spušta loptu. Poručuje da nitko ne želi sukobe u tjesnacu te da predsjednik Biden ostaje privžen politici jedne Kine.

Tajvan, jedan od četiri azijska tigra 

S 24 milijuna stanovnika i poznat kao jedan od četiri azijska tigra, Republika Kina, kako se Tajvan službeno naziva, ima razvijenu ekonomiju i snažnu vojsku. Pod oružjem je gotovo 300 000 ljudi, raspolaže sa 700 vojnih zrakoplova, a vojni budžet mu je oko 10 milijardi dolara. Ne želi biti dio Kine pod cijenu rata.

- Rat nije nikome u interesu. Rat će donijeti razaranja, ne samo Tajvanu nego i dijelovima Kine, a imat će vrlo ozbiljan utjecaj na ostatak svijeta, smatra tajvanski ministar vanjskih poslova Joseph Wu. Zamjenik direktora kineskog Ureda za odnose s Tajvanom Liu Junchuan tvrdi, pak, da "sunarodnjaci na Tajvanu trebaju jasno znati da budućnost i interesi Tajvana leže u ponovnom ujedinjenju domovine i pomlađivanju nacije".

Tajvan nikad nije proglasio neovisnost 

Tajvan nikad nije službeno proglasio neovisnost, ali održava trgovinske i kulturne odnose s većinom zemalja svijeta, a nedavno su njegovi visoki dužnosnici posjetili Litvu i Češku. Nakon što su 70-ih uspostavile diplomatske odnose s Pekingom, Sjedinjene Države vode politiku jedne Kine i priznaju Tajvan kao njezin dio, ali su se također obvezale da će mu prodavati oružje i štititi otok, što pokazuju čestim prolaskom svoje mornarice kroz Tajvanski tjesnac.

U kineskoj obrambenoj doktrini proglašenje neovisnosti Tajvana početak je rata. Čini se da zasad nijedna od triju strana nije spremna povući potez koji bi zapalio Tajvanski tjesnac pa tako Tajvan i nakon 7 desetljeća ostaje zamrznuti sukob i stalni čimbenik nestabilnosti na Dalekom istoku.


video thumb

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!