Kina povećava izdvajanja za obranu na više od 220 milijardi dolara godišnje

U Pekingu je počelo 14. godišnje zasjedanje Svekineskog nacionalnog kongresa. Prioriteti su gospodarska stabilnost i povećanje potrošnje te otvaranje 12 milijuna radnih mjesta, objavio je u godišnjem izvješću kineski premijer. Tvrdi i da Peking inzistira na načelu jedne Kine te da će se usprotiviti neovisnosti Tajvana i promicati ponovno mirno ujedinjenje. Iz Tajvana je brzo stigao odgovor.

Kineski BDP porastao je prošle godine za samo tri posto, što je jedan od najslabijih rezultata u posljednjim desetljećima, smanjen pod pritiskom mjera uvedenih zbog COVID-a, krize u nekretninskom sektoru, gušenja privatnog poduzetništva i smanjene potražnje za kineskim izvozom.

U izvješću na početku zasjedanja, koje će trajati do 13. ožujka, premijer Li Keqiang naglasio je potrebu za gospodarskom stabilnošću i povećanjem potrošnje, postavljajući kao cilj otvaranje oko 12 milijuna radnih mjesta u gradovima ove godine, što je povećanje u odnosu na prošlogodišnji cilj od 11 milijuna.

- Prioritet nam moraju biti oporavak i povećanje potrošnje, rekao je Li na početku zasjedanja, u govoru koji je trajao malo manje od jednog sata, te dodao da se "prihodi stanovnika gradova i sela moraju ojačati putem višestrukih kanala".

Ovogodišnji cilj rasta od oko 5 posto niži je od prošlogodišnjega, koji je bio oko 5,5 posto.

Povećanje proračuna za vojsku za 7,2 posto

U ovoj godini Kina planira povećati proračun za vojsku za 7,2 posto, što je neznatno više u odnosu na prošlu godinu, dok premijer Li istodobno traži jačanje spremnosti na borbu kineskih oružanih snaga.

Peking, kako je najavljeno, za obranu namjerava potrošiti 225 milijardi dolara. Kao i proteklih godina, nisu iznesene pojedinosti, nego samo ukupan iznos i stopa povećanja.

Govoreći o kineskim oružanim snagama, Li je rekao da bi se trebale više posvetiti uvježbavanju u uvjetima borbe i povećati borbenu spremnost.

- Naše oružane snage, usredotočene na obilježavanje stogodišnjice narodne oslobodilačke vojske u 2027. godini, morale bi se pripremati za vojne operacije i jačati borbenu spremnost, izjavio je Li.

Kina ima najveću vojsku na svijetu i njezin razvoj i strateške namjere Pekinga uzrok su za zabrinutost u regiji i Washingtonu.

Peking redovito tvrdi da za vojsku i obranu izdvaja razmjerno nizak postotak BDP-a te da kritičari Kinu žele proglasiti prijetnjom svjetskom miru.

- Oružane snage morale bi razviti nove vojne strateške smjernice, posvetiti više energije uvježbavanju u uvjetima borbe te pojačati rad vojske u svim smjerovima i domenama, dodao je Li.

"Mirno ponovno ujedinjenje" s Tajvanom

Govoreći o Tajvanu, kineski premijer rekao je da bi Kina morala promicati miroljubiv razvoj odnosa s Tajvanom i predložiti proces kineskoga "mirnog ponovnog ujedinjenja", ali i poduzeti odlučne korake da se usprotivi neovisnosti Tajvana.

Kina, koja tvrdi da je Tajvan njezin teritorij, pojačala je vojnu aktivnost u blizini otoka tijekom protekle tri godine, reagirajući na ono što naziva "tajnim dogovorom" između Taipeija i Washingtona, glavnog međunarodnog dobavljača oružja za Tajvan.

Li je rekao da Peking i dalje ustraje na načelu "jedne Kine", prema kojemu je Tajvan dio Kine.

- Vlada bi trebala poduzeti odlučne korake i usprotiviti se tajvanskoj neovisnosti i promicati ponovno ujedinjenje, rekao je Li na početku zasjedanja na kojem sudjeluje 2948 delegata.

Tajvanska predsjednica Tsai Ing-wen više je puta nudila razgovore s Kinom, koja ih je odbijala tvrdeći da je ona separatistica.

Tajvanska vlada oštro se protivi kineskim pretenzijama i tvrdi da samo stanovnici toga otoka, kojih je oko 23 milijuna, mogu odlučiti o svojoj budućnosti.

Tajvan: Kina bi morala poštovati predanost tajvanskog naroda demokraciji

Kina bi morala poštovati predanost tajvanskog naroda konceptu suverenosti, demokracije i slobode, priopćila je tajvanska vlada u nedjelju.

Kina bi morala poslove s Tajvanom rješavati pragmatično na racionalan i ravnopravan način s uzajamnim poštovanjem, priopćilo je tajvansko vijeće za odnose s Kinom.

Tajvansko priopćenje odgovor je na izjavu kineskoga premijera Li Keqianga na početku godišnjega zasjedanja kineskoga parlamenta da bi kineska vlada morala promicati miroljubiv razvoj odnosa s Tajvanom i predložiti proces kineskoga "mirnog ponovnog ujedinjenja", ali i poduzeti odlučne korake u suprotstavljanju tajvanskoj neovisnosti.