Koliko su investitorima privlačne naše tvrtke iz obrambenog sektora?

Unatoč ratnim okolnostima na Bliskom istoku, stanje na Zagrebačkoj burzi, prilično je dobro. Prema zadnjim podacima za prva tri mjeseca promet je porastao za 57 posto u odnosu na isto razdoblje lani, dok je index Crobex na godišnjoj razini porastao 15 posto.

Kada se uspoređuje zadnji radni dan prije napada SAD-a na Iran, podaci pokazuju da je prosječan pad cijena dionica na Zagrebačkoj burzi bio oko 4,5 posto, što i nije loše usporedi li se s padom od 8 posto na Frankfurtskoj burzi, i vrlo slično padu indexa na Wall Streetu.

No zanimljivo je da su u tom "ratnom" razdoblju dionice Žita, ING-Grada i Tokića, završile u plusu. Riječ je o dionicama koje su prošle godine izašle na burzu u javnoj ponudi dionica. Takvi pozitivni podaci pokazuju da mjesta na tržištu za kvalitetne tvrtke itekako ima, pa se investitori nadaju da će se i ove godine nastaviti uspješan niz IPO-a.

Solidne okolnosti na Zagrebačkoj burzi

Iako ratno vrijeme nije uobičajeno za izlazak na burzu, trenutačno su okolnosti na Zagrebačkoj burzi sasvim solidne. Tvrtke koje razmišljaju o javnoj ponudi dionica u ovoj godini, smatraju u Hanfi, mogu se ozbiljno pripremati.

- Zasada, koliko vidimo, osim jedne male korekcije na tržištu kapitala još uvijek ima dosta prostora da se kvalitetno izađe na burzu čak i u ovim vremenima. (...) Mislim da i u ovim vremenima koja su vrlo izazovna takav kapital njima daje puno veću stabilnost nego da su se financirali putem klasičnih kredita, kaže predsjednik Upravnog vijeća Hanfe Ante Žigman.

Mjesta ima za mlađe tvrtke iz obrambenog i ICT sektora

Prošle su godine tri velika IPO-a došla iz sektora poljoprivrede, građevine i autoindustrije. Ove se godine očekuje nova javna ponuda, i to iz trgovačkog sektora, ali mjesta na burzi ima i za manje i mlađe tvrtke, pogotovo iz obrambenog ili ICT sektora.

- Ja vidim i neka mlađa poduzeća, koja imaju od 5-10 godina - koja mogu također biti privlačna i zanimljiva investitorima. Pogotovo u području tehnologija, umjetne inteligencije, izrade igara i slično u čemu imamo nekoliko tvrtki koje su postigle značajne uspjehe, kaže predsjednica Uprave Zagrebačke burze Ivana Gažić.

Prikupljanje kapitala na burzi zahtjevan je i složen proces, ali tvrtkama donosi i mnogobrojne financijske prednosti u odnosu na standardno bankarsko financiranje, kažu u HUP-u. To je, dodaje direktorica HUP-a Irena Weber, osobito važno u određenim fazama razvoja poduzeća, a snaženje "equity" pozicije definitivno doprinosi stabilnosti samog poduzetnika.

Banke podržavaju prikupljanje kapitala na burzi

Banke pak podržavaju prikupljanje kapitala na burzi, jer se takav način financiranja poduzeća, kažu u HUB-u, dobro nadopunjuje s bankarskim kreditiranjem.

- Što se tiče i bankarskog aspekta, nama je u interesu da imamo što više kapitalno jakih poduzeća koja onda kasnije u njihovim fazama razvoja možemo pratiti i odgovarajućim bankarskim dugom, kaže direktorica Hrvatske udruge banaka Tamara Perko.

Žito, Ing-Grad i Tokić grupa prikupili su lani na burzi više od 200 milijuna eura kapitala. Osim institucionalnih ulagača, njihove je dionice kupilo i 7 tisuća malih investitora. Uz ulaganja u državne obveznice i trezorske zapise, građani su očito itekako zainteresirani za ulaganja u dionice uspješnih hrvatskih kompanija.