Politički analitičar Božo Kovačević o kontroverznom gruzijskom zakonu

Gruzijski parlament srušio je jučer veto predsjednice Salome Zourabichvili i potvrdio zakon koji domaća oporba, ali i zapadni promatrači nazivaju "ruskim zakonom".

Na dan neovisnosti Gruzije, prosvjednici na ulicama Tbilisija traže ukidanje novog zakona o stranim agentima. Kontroverzni zakon, nazvan ruskim, naišao je na golemo nezadovoljstvo dijela Gruzijaca i potaknuo masovne višemjesečne prosjede i povremene sukobe s policijom. Zakon prisiljava organizacije koje dobivaju više od 20 posto sredstava izvan zemlje da se registriraju kao strani agenti.

Nakon što je prošao tri čitanja i izglasan u parlamentu, gruzijska predsjednica Salome Zurabishvili, koja zakon smatra povratkom u prošlost, uložila je veto.

Vladajuća koalicija koju predvodi Gruzijski san lani je odustala od zakona pod pritiskom prosvjeda, ali sada je odlučna ići do kraja i veto preglasati dvotrećinskom većinom u parlamentu, za što ima dovoljno zastupnika. Premijer Irakli Kobahidze kaže da donošenje zakona o transparentnosti stranog utjecaja stvara snažna jamstva dugoročnog mira i stabilnosti.

SAD i Europska unija više su puta upozorile Gruziju da odbaci nacrt zakona, a Sjedinjene Države najavile su novu politiku ograničenja izdavanja viza za Gruzijce.

I prosvjednici se boje da će zakon naškoditi europskom putu Gruzije.

Nevladine organizacije strahuju da će izgubiti poželjno financiranje sa Zapada i da ga neće moći nadoknaditi u zemlji.

Da bi se shvatilo zašto Gruzijski san inzistira na kontroverznom zakonu unatoč masovnom protivljenju, treba čuti što ima za reći, ne premijer Irakli Kobahidze, nego stvarni vladar Gruzije i Gruzijskog sna - Bidzina Ivanišvili. 

Nakon što se obogatio u Rusiji, vraća se u Gruziju i 2012. osniva Gruzijski san, pobjeđuje na izborima i postaje premijer. Iako se već sljedeće godine povukao iz aktivne politike, ostao je vladar iz sjene, i u stranci i u državi jer je Gruzijski san od tada konstantno na vlasti.

Kaže da je Gruzija 2008., u vrijeme prozapadne Sakaašvilijeve vlasti, natjerana na rat s Rusijom i da je cilj potpuna obnova gruzijskog suvereniteta. Gruzijski san, barem deklarativno, zagovara članstvo u Europskoj uniji, što podržava 85 posto Gruzijaca, ali istodobno i pragmatične odnose s Rusijom, koja je priznala dvije odmetnute gruzijske regije Abhaziju i Južnu Osetiju neovisnima i onamo poslala svoju vojsku. Gruzijski premijer tvrdi da će obje do 2030. biti pod gruzijskim suverenitetom, a ona članica Europske unije.

O kakvom je propisu riječ, zašto je mjesecima trajalo previranje, prosvjedi, pa i fizičko sukobljavanje u parlamentu, i što takav zakon znači za budućnost kavkaske države, pomogao nam je pojasniti bivši hrvatski ministar, pa veleposlanik u Moskvi, a sada politički analitičar, Božo Kovačević.

- Amerika i kolektivni zapad optužuju Gruziju da kopira Rusiju, koja je donijela takav zakon. I kritizirajući postupke gruzijskog parlamenta nazivaju taj zakon ruskim zakonom. Međutim, u Rusiji taj zakon nazivaju američkim zakonom, jer to je gotovo doslovna kopija američkog zakona iz 1938. godine, kojim se nalaže svim nevladinim organizacijama koje djeluju u Americi, a koje su financirane iz inozemstva, da jasno pokažu tko ih financiraju. To je bilo uvjetovano okolnostima pred Drugi svjetski rat i pokušajem zaštite od utjecaja njemačkih nacista. Ali, kad je riječ o Gruziji, zapad polazi od pretpostavke da će time biti onemogućeno financiranje nevladinih organizacija, jer one se uglavnom financiraju iz zapadnih izvora ili, kako je rečeno u ovom prilogu, donacijama Gruzijaca koji žive u inozemstvu. Međutim, zakon ne govori ni o kakvoj zabrani financiranja nego o obvezi deklariranja izvora prihoda, rekao je, dodavši da se mnoge organizacije nisu htjele deklarirati kao strani agenti jer to doista zvuči kao špijuni.

- Ja mislim da je zapad pretjerao sa tom kritikom Gruzije ne uvažavajući okolnosti u kojima ta država živi. 

U nastavku pogledajte cijelu emisiju!