S nestrpljenjem se čekala prva televizijska debata u kojoj su se sučelili američki predsjednik Joe Biden i njegov potukandidat, bivši predsjednik Donald Trump. Reakcije se ne stišavaju. Kritike su oštre prema obojici kandidata, a smjer kojim će nakon predsjedničkih izbora ići SAD važan je i za globalnu kartu.
U Studiju 4 gostovao je vanjskopolitički komentator Božo Kovačević. Rekao je da je debata bila u granicama očekivanja.
- Bilo je nerealno očekivati da će se dogoditi čudo u kojem bi pomlađeni predsjednik Biden superiorno nastupio pred medijima, da bi se nastup razlikovao od onog kakav znamo otkad je predsjednik. To je jedan aspekt problema. Drugi, bilo bi nerealno očekivati od predsjednika Trumpa da odustane od onoga što se pokazalo kao pouzdan način za ostvarivanje uspjeha. Kombinacija neistina i otvorenih laži za koje zna da ih njegovi birači vole čuti. Inače, predsjednik Trump se pred kamerama i u studiju osjeća kao riba u vodi i to se vidjelo. I zbog toga je dojam toliko u njegovu korist nakon ove debate, rekao je.
- Trump na mnoga pitanja uopće nije odgovorio. Na neka je odgovarao na smiješan način koji je mene podsjetio na način sovjetske propagande iz 60-ih godina kad su oni Moskovljane uvjeravali da piju najbolju vodu na svijetu. Tako je i predsjednik Trump, suprotno onomu što su evidentno poznate činjenice, govorio da su u njegovu mandatu i samo u njegovu mandatu Amerikanci pili najčišću vodu i disali najčišći zrak. To su poruke za njegovu publiku. Njega ne zanima je li to što govori istina ili nije. Što se tiče problematike klimatskih promjena, on je kao razlog za istupanje iz Pariškog sporazuma o državom razvoju naveo da bi to Ameriku previše koštalo. Ali on ne govori o tome koje su posljedice nečinjenja, neprovedbe tih planova. To će koštati još više, ali njegove birače najšireg profila dugoročni ciljevi ne zanimaju, a oni koji financiraju njegovu kampanju očekuju profite odmah nakon što on postane predsjednik i ne zanima ih kakve će biti ekološke posljedice toga. U toliko je predsjednik Trump, mogli bismo reći, i opasan, ali i prije se znalo kakav je on tip političara. Tako da za mene ovo sučeljavanje nije bilo iznenađujuće, istaknuo je.
Kovačević se osvrnuo i na odnose snaga koje su u egalu.
- Velik broj Amerikanaca boji se Trumpova dolaska na vlast i kandidatura predsjednika Bidena svodi se na to - bolje bilo tko nego predsjednik Trump. Ali to je jadno za aktualnog predsjednika. Drugi argument je taj da je on već jednom pobijedio Trumpa, pa ako ga je pobijedio prvi put, možda će ga pobijediti i drugi put. Meni se čini da je to vrlo problematična politička matematika, rekao je Kovačević.
- Uz ovakvu kadrovsku ponudu Amerika se dovodi u situaciju da njezin ugled i prestiž vodeće sile svijeta budu dovedeni u pitanje. I naravno cijeli svijet ima razlog za zabrinutost. Amerika je nakon kraja hladnog rata isplivala kao neupitni pobjednik i globalni lider. Danas mi pripremu za predsjedničke izbore u Americi gledamo kao predstavljanje sovjetskih gerontoloških kandidata za generalne sekretare. I to je ono što je dodatni razlog za zabrinutost, dodao je.
Komentirao je i izjavu Trumpa da ne bi bilo rata u Ukrajini da je on bio predsjednik.
- Ne možemo sa sigurnošću znati što Trump misli, ali možemo se prisjetiti što je radio s Ukrajinom. Znamo da je Kongres izglasao odluku o dodjeli pomoći Ukrajini od 300 milijuna dolara. Predsjednik Trump odbio je potpisati nalog za isplatu tog novca dok predsjednik Zelenski ne provede ono što predsjednik Trump od njega traži. I tim je zapravo prekršio Ustav Sjedinjenih Američkih Država. A što je Trump tražio od Zelenskog? Da mu dostavi dokaze protiv Bidenova sina koje bi Trump mogao iskoristiti u američkim unutarnjim političkim nadmetanjima. To je logika prema kojoj postupa predsjednik Trump. On je tad smijenio tadašnju američku veleposlanicu u Ukrajini jer ga je ona upozorila da nije zadaća veleposlanika da privatne narudžbe predsjednika SAD-a izvršava. I poslao je svog osobnog odvjetnika, ne kao veleposlanika, nego kao osobu koja je imala njegove ovlasti da upravlja veleposlanstvom u Kijevu u pokušaju da od predsjednika Zelenskog iznudi ono što je Trumpu bilo potrebno protiv Bidena. Znamo i kako je izgledao summit Trump - Putin u Helsinkiju kad je na konferenciji za novinare predsjednik Trump rekao da ne vjeruje američkim obavještajnim službama, nego da više vjeruje svom sugovorniku. Trump pretpostavlja da bi on s Putinom mogao sklopiti neki sporazum i onda primorati Zelenskog da prihvati takav sporazum, rekao je Kovačević.
Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram, TikTok i YouTube!