Kovačević: Pregovori o Ukrajini bez Ukrajine ne slute na dobro

Nakon sigurnosne konferencije u Münchenu, koja je istaknula sve veće razilaženje SAD-a i Europe, francuski predsjednik Macron sazvao je za danas neformalni sastanak čelnika ključnih članica EU u Parizu, uz sudjelovanje Velike Britanije. 

Hoće li nova američka administracija pod Trumpovim vodstvom zaustaviti rat u Ukrajini i redefinirati sigurnosnu arhitekturu Europe, smanjujući vojnu i financijsku potporu Kijevu, i može li to potaknuti EU na veću odgovornost za vlastitu obranu? 

Božo Kovačević, bivši veleposlanik u Moskvi u emisiji "U mreži Prvog," kazao je kako pregovori o Ukrajini bez Ukraijine pokazuje kontinuitet u američkoj vanjskoj politici.

- Amerika autonomno definira svoje ciljeve i metode njihova ostvarivanja, a saveznici su tu samo da provode ono što Amerika od njih traži, dodao je.

Naglasio je kako pregovori o Ukrajini bez Ukrajine ne slute na dobro.

- Pregovori o važnim pitanjima europske sigurnosti bez Europe jasno govori što trenutačna američka administracija misli o Europi. Treba reći da je Europa dobrim dijelom zaslužna za to, jer je dopustila da Amerika u potpunosti preuzme inicijativu u Europi, kazao je Kovačević.

Istaknuo je kako je Europa samu sebe učinila pretjerano ovisnom o Americi.

- U Münchenu su svi bili iznenađeni s onim što su unaprijed znali da će biti poruka Trumpove administracije, rekao je Kovačević.

Na pitanje što će se dogoditi s Ukrajinom i hoće li ona biti podijeljena kao što je to nekada bila Njemačka, Đuro Vidmarović, bivši veleposlanik Hrvatske u Kijevu, kazao je kako je sve moguće.

- Ovdje se ne radi samo o Ukrajini, već i o globalnim problemima na relaciji Kina-Europa-SAD. Živimo u eksplozivnoj situaciji, istaknuo je.

Gordan Akrap, sigurnosni analitičar kazao je kako je politika Donalda Trumpa i njegove administracije da pokuša nametnuti mir.

- Kako će doći do održivog mira, to je teško procijeniti. Mislim da ni Amerika nema točen plan, istaknuo je.

Naglasio je kako se SAD vodi interesima, te kako i EU i Zelenski moraju biti svjesni toga da se moraju držati svoje pozicije, biti konstruktivni i ne reagirati naglo nego polako.

Kovačević se osvrnuo na izjavu Donalda Trumpa koji je kazao da njega međunarodno pravo ne zanima te da su njemu na prvom mjestu interesi Amerike.

- Budući da je Amerika najmoćnija zemlja na svijetu, ona svoje interese može ostvarivati milom ili silom, kazao je.

Akrap je naglasio kako pitanje američke nazočnosti nije samo sigurnosno, već i političko pitanje.

- Zna se da je primarni strateški interes SAD-a, već 10-ak godina, sigurnost i stabilnost Indo-Pacifika, odnosno suzbijanje rastućeg interesa Kine, govori.

Na pitanje može li EU očekivati vojnu pomoć SAD-a u slučaju napada na nju, Akrap je rekao da može.

"Amerika amaterski nameće svoje interese"

Vidmarović je istaknuo kako Amerika silom nameće svoje interese, ali to radi amaterski.

- Izgubila je rat u Vijetnamu, u Afganistanu, Iraku, Libiji. Objektivno, ta velika sila pokazuje da nije dobra na terenu, rekao je te dodao kako ne može zamisliti podjelu države koja je članica UN-a i koja je nezavisna, koja je vodila miroljubivu politiku da bude podijeljena, rekao je.

Smatra da ako bi se to desilo, Moldavija odlazi u ruske ruke, bilo vojno ili politički. Isto Tako Gruzija i Armenija. Kako kaže, Baltičke zemlje su velikoj opasnosti.

Na pitanje, slijedi li raspad NATO-a i ujedinjavanje EU, te njena strateška neovisnost, Kovačević je kazao da se nada da će to biti, ali, kako kaže, Europa katastrofalno kasni.

- EU kao projekt je ugrožena odustajanjem Amerike od uloge tutora. Ona je ugrožena političkim procesima unutar nje same, naglašava.

Emmanuel Macron je sazvao sastanak najutjecajnijih država Europe na američki izazov s jedne strane i ruski s druge strane.

- To je pogrešno jer bi ovaj sastanak trebao biti jedan u nizu sastanaka svih članica u donošenju strateških odluka, rekao je Kovačević.

Dodaje kako EU ne može ponuditi Ukrajini uvjerljiva sigurnosna jamstva, a Amerika ne želi više pružati ta jamstva.