Krugman: Globalna se moć seli, Europa sad ima novu priliku

Nobelovac Paul Krugman rekao je u četvrtak tijekom predavanja na konferenciji Ekonomskog fakulteta u Rijeci da živimo u multipolarnom svijetu, u kojem ne postoji dominantna supersila, nego tri moćne sile - SAD, Kina i EU te da Europa sad ima daleko više autonomije i sposobnosti oblikovati vlastitu sudbinu.

Poznati američki ekonomist i profesor Paul Krugman, koji je 2008. dobio Nobelovu nagradu za ekonomiju, održao je u sklopu Međunarodne znanstvene konferencije Economics of Digital Transformation predavanje pod naslovom "Global Power, Geopolitics, and Europe in a Digital Age".

Krugman je rekao da se nalazimo u prilično važnom trenutku s obzirom na to da se rat u Perzijskom zaljevu bliži kraju te da se stavovi o globalnoj moći mijenjaju u odnosu na one otprije nekoliko mjeseci ili godina.

Naglasio je da su globalna moć i ekonomija vrlo povezane, da je moć u modernom svijetu uvelike određena ekonomskim utjecajem te da je većina ratova u posljednjih stoljeće i pol bila određena činjenicom tko je imao jaču proizvodnju, logistiku, resurse i tehnologiju.

Ako promatramo ekonomske resurse, rekao je, u današnjem svijetu postoje tri velike sile - Kina, SAD i EU, koja se često ne ponaša kao velesila, ali jest ako se govori o njezinoj ekonomskoj snazi.

Nastavio je da se često nije činilo tako, dijelom i zato što Europa nije država, no smatra da Europa sve više djeluje kao cjelina, naročito u području trgovine, a sve češće i u području sigurnosti.

Istaknuo je da su SAD i Kina preuzeli vodeću ulogu u atraktivnim tehnologijama te da se, kad je riječ o umjetnoj inteligenciji, događa natjecanje između velikih američkih tvrtki s njihovim velikim modelima i mnogih kineskih tvrtki s njihovim manjim modelima, a Europa u tome zapravo ne sudjeluje.

Što se tiče produktivnosti, ocijenio je da je ona u zapadnoj Europi samo mlo niža nego u SAD-u.

Opskrbni lanci važniji su od pristupa tržištu

Krugman je nastavio da rat na Bliskom istoku nije dobro prošao za SAD, koji je, smatra, pretrpio ozbiljan i ponižavajući poraz jer je najmoćnija svjetska vojska pokušala nametnuti svoju volju mnogo manjoj sili, ali nije uspjela, dok rat u Ukrajini još traje.

Smatra da su američki kreatori politike, a donekle i europski, skloni misliti da utjecaj koji neka zemlja ima nad drugima proizlazi iz njezina pristupa tržištu, no pritom je mnogo važnije i teže nadoknaditi utjecaje na lanac opskrbe te još osjećamo posljedice zatvaranja Hormuškog tjesnaca.

Ocijenio je da su pitanja opskrbnog lanca mnogo važnija od pristupa tržištu te da kineska industrijska dominacija čini znatno jači pritisak od američke mogućnosti nametanja carina koje ograničavaju pristup američkom tržištu.

To je promijenilo pozicije moći, naglasio je, te bi racionalna procjena globalne moći Kinu sada pozicionirala više, a SAD niže nego prije.

Naglasio je pritom da moć nije cilj ekonomije niti bi trebala biti te da bi cilj politike trebao biti blagostanje ljudi.

Prilika za Europu

Krugman je ocijenio da se globalna ravnoteža ekonomske i geopolitičke moći pomaknula u korist Europe.

Europu u odnosu na SAD i Kinu, nastavio je, izdvaja to što je relativno siromašna resursima.

Energetska kriza prouzročena krizom u Perzijskom zaljevu, dodao je, neravnomjerno je utjecala na Europu jer su neka europska gospodarstva razvijala zelenu energiju znatno više od drugih, primjerice Španjolska koja je mnogo ulagala u solarnu energiju.

Spomenuo je i da se u ratu u Ukrajini vrlo važnom pokazala digitalna tehnologija dronova, pri čemu rat i dalje traje iako je Ukrajini izostala očekivana vojna podrška SAD-a pod vodstvom Donalda Trumpa.

Ocijenio je pritom da se američko oružje pokazalo daleko manje ključnim, pa i više zastarjelim, negoli se to očekivalo.

Krugman smatra da živimo u multipolarnom svijetu, u kojem ne postoji dominantna supersila, zbog čega su sad najvažnije ekonomska produktivnost i tehnološka kompetencija.

Rekao je kako se nada da će se stari zapadni savez obnoviti, ali i da Europa sada ima daleko više autonomije i sposobnosti da oblikuje vlastitu sudbinu.

Odgovarajući na pitanja, Krugman je izjavio da još učimo o ekonomskom utjecaju umjetne inteligencije.

Rekao je da dolazi do još veće koncentracije bogatstva, koja je vrlo visoka - na samom vrhu. Mogući odgovor na to, napomenuo je Krugman, jest visoko oporezivanje kapitala, dohotka od kapitala, odnosno bogatstva te stvaranje snaže mreže socijalne sigurnosti.

Govoreći o ideji stvaranja europske silicijske doline, ocijenio je da za to sada nema potrebe te da je upitno je li to ostvarivo.