Politologinja o međuizborima u SAD-u: To je referendum o Trumpovoj politici

Što se može očekivati od međuizbora u SAD-u te koliko isti mogu utjecati na preostale dvije godine mandata američkog predsjednika Donalda Trumpa u Dnevniku HRT-a komentirala je profesorica Đana Luša s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu.

Politička analitičarka Đana Luša istaknula je kako će međuizbori u SAD-u biti ispit odnosno referendum za republikane i politiku američkog predsjednika Donalda Trumpa.

- To je test je li MAGA pokret i dalje jedinstven i da li i dalje podržava snažno i na isti način kao za vrijeme predsjedničkih izbora sve one politike koje je zagovarao predsjednik Trump, kazala je.

Luša je naglasila kako su ekonomska pitanja prevladavala u kampanji dok se Trump na svojim skupovima prvenstveno okretao politikama kojima se bavi u svojoj predsjedničkoj kampanji poput migracije i sigurnost, rata s Iranom, ali i temama poput preuređenja Bijele kuće.

- To bi moglo donijeti negativne rezultate s obzirom na činjenicu da prosječnog Amerikanca zanima sigurnost njegovog novčanika tj. onoliko koliko posjeduje za dnevne potrebe, a manje taj luksuz i raskoš, poglavito zato što se Trump kandidirao kao onaj predsjednik koji promovira interese srednje i radničke klase, prosječnog Amerikanca nasuprot interesima bogatim elitama, ocijenila je profesorica na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu.

Značaj međuizbora za demokrate

Što se tiče demokrata, Luša smatra da su za njih ovi međuizbori također ''odličan test'' dodavši da unatoč tome demokrati svejedno moraju za sljedeće predsjedničke izbore promovirati kandidata koji bi mogao ići u okršaj s republikancima.

Također je istaknula da u slučaju da demokrati ne uspiju na međuizborima ostvariti povoljan rezultat ''cijeli trud koji su uložili u promoviranje politika pada u vodu''.

- S druge strane, time bi predsjednik Trump dobio dodatan zamah uz sljedeće dvije godine svog mandata da provodi i na vanjskopolitičkom planu one politike koje je zacrtao. Republikanci bi ostali s kontrolom Senata i Zastupničkog doma, a ako demokrati pobjede i zauzmu većinu u Zastupničkom domu i Senatu ipak mogu vratiti mehanizam kočnica i ravnoteža i kontrolirati predsjednika Trumpa, objasnila je.

Utjecaj rezultata međuizbora na Trumpovu politiku

Na pitanje koliko bi demokrati, u slučaju preuzimanje većine u Senatu i Zastupničkom domu, mogli utjecati na vanjsku politiku Trumpa odnosno SAD-a Luša je istaknula da je Trump većinu političkih odluka donosio izvršnim uredbama i sporazumima.

- Međutim, Zastupnički dom i Senat imaju jako veliku ulogu što se tiče samog financiranja, donošenja zakona i iniciranja istraga koje mogu naštetiti Trumpu, a isto tako kod donošenja onih zakona koji su bitni za vanjskopolitičke odluke što smo vidjeli pogotovo vezano uz pitanje Ukrajine, pojasnila je.

- Veliki teret ovoj administraciji je Trumpov rat s Iranom koji ima posljedice ne samo na odnose između demokratske i republikanske stranke nego i za ovu ekonomsku situaciju u Americi, dodala je.

Luša je istaknula da u nekoliko saveznih država poput Teksasa, Aljaske i Arizone koje su tradicionalna uporišta republikanaca, a koje su počela naginjati demokratima zbog čega je Trump bio najaktivniji u tim državama prilikom nastupa na skupovima.

- Ovo bi mogli još jednom biti jako zanimljivi izbori i mogli bi potvrditi ono pravilo da ona stranka koja ima predsjednika često gubi izbore u polovici mandata, zaključila je.