Granić: U ratu se pregovara i s najvećim neprijateljem

Mirovni proces američkog predsjednika Trumpa za istok Europe i prekid rata između Rusije i Ukrajine izazvao je razorni "diplomatski tsunami", prije svega u Bruxellesu i Kijevu. Taj plan mogli bi sažeti u jednu rečenicu  - pregovarajmo o miru u Ukrajini, ali bez Ukrajina.

- Rusija je napala Ukrajinu s jasnim ciljem, da u roku tri dana makne sadašnju vlast i postavi marionetsku vlast, to joj nije uspjelo. Htjela je cijelu Ukrajinu. Sad se to svelo na Donbas, koji je anektiran, s najvećim brojem žrtava i zločina nakon II. svjetskog rata. S tom operacijom je uništen međunarodni poredak stvoren nakon II. svjetskog rata, a pogotovo nakon pada Berlinskog zida, rekao je Granić.

Kazao je kako su pregovori u Rijadu prvenstveno pregovori Amerike i Rusije, njihovih bilateralnih odnosa i geostrateške podjele svijeta, a dio toga je i rat u Ukrajini, rat na Bliskom istoku, njihova buduća gospodarska suradnja, itd.

- Naravno da u ovom trenutku oni ne uključuju EU, Ukrajinu. Kakav to pravedan mir može biti bez onoga tko je  žrtva ruske agresije?, upitao je Granić dodajući kako su ruski pregovarači daleko iskusniji od američkih.

Macron htio pokazati važnost Europe

Nakon sigurnosne konferencije u Münchenu i Trumpove najave o mirovnim pregovorima, uslijedila je refleksna reakcija Emmanuela Macrona koji je sazvao hitni sastanak vodećih europskih čelnika i NATO-a kako bi dogovorili oblik mirovnih snaga koji će kontrolirati mir u slučaju postizanja dogovora o prekidu rata. Nije došlo do dogovora oko toga koje bi države sudjelovale, a pregovori se nastavljaju.

- Macron kao trenutačno najutjecajniji političar EU-a htio je pokazati važnost Europe, rekao je Granić. 

Prvo popuštanje u pregovorima s Rusijom

Nakon što je u Rijadu održan prvi sastanak izaslanstava Sjedinjenih Država i Rusije o završetku rata u Ukrajini, oglasio se američki predsjednik. Rekao je da će se do kraja mjeseca vjerojatno sastati s ruskim predsjednikom. Spomenuo je i da se često čuje prijedlog kako bi Ukrajina trebala imati predsjedničke izbore ako želi mjesto za stolom. 

- Trumpova izjava oko izbora moglo bi biti prvo popuštanje u pregovorima s Rusijom, naglasio je Granić.

Hrvatska će se znati boriti za strateške nacionalne interese

Francuska je najavila i drugi summit o Ukrajini. Pozvane su još i Češka, Grčka, Slovačka, Finska, baltičke zemlje – Hrvatska nije pozvana. 

- Prva refleksna reakcija se može prihvatiti, a kasnije se to mora apsolutno institucionalno odvijati unutar struktura EU. Treba jačati put EU-a. Bez obzira na sve mane, mi smo izašli iz Jugoslavije i to je naš najbolji okvir, ali u okviru toga se mora žestoko boriti za nacionalne interese, kao što treba i ojačavati obranu i sigurnosne mehanizme. Treba jačati strukture EU-a i samo tako donositi odluke, rekao je Granić.

Vjeruje da će se Hrvatska i premijer Plenković unutar EU-a znati boriti za naše strateške nacionalne interese.

U ratu se ratuje i pregovara

Očekuje se da bi EU mogla poslati Ukrajini do sada najveći paket vojne pomoći "težak" 6 milijardi eura.

- EU je snažno od početka rata podržavala vojno, politički, financijski, diplomatski, humanitarno Ukrajinu i ovo je dio te politike. Da, bilo je propusta. Kao što je premijer Plenković rekao, EU je trebala imati posrednika između Rusije i Ukrajine. U ratu se ratuje i pregovara. To je nužno što Europa mora sada učiniti, rekao je Granić.

- U ratu se pregovara i s najvećim neprijateljem, ali uvijek se treba boriti da mir bude što pravedniji i da bude poštovano međunarodno pravo jer će se skupa cijena platiti. Tko može reći da neće biti sljedeća država, od Moldavije pa nadalje, a da ne govorim interes Rusije za ovaj prostor, moramo itekako biti oprezni, dodao je.

Kazao je kako je Europa, uz podršku Bidenove administracije, pružanjem pomoći Ukrajini i sankcijama išla na iscrpljivanje Rusije.

- Trump sada želi dogovoriti globalnu geostratešku podjelu, bez obzira na pitanja o demokraciji, međunarodnom pravu, ljudskim pravima i slobodama. Hoće imati dobre odnose s Rusijom kako bi se mogao jače postaviti prema Kini, rekao je Granić.

Naglasio je kako je Hrvatska članica EU-a i NATO-a te da se u tom "prirodnom okruženju trebamo boriti za svoje strateške interese".

Hoće li Hrvatska slati vojnike u Ukrajinu?

Kazao je kako dosad nije bilo govora da će Hrvatska slati svoje vojnike u Ukrajinu niti je bilo upita za to. 

- Na sastanku u Parizu je bilo velikih razlika. Velika Britanija, Švedska i baltičke zemlje spremne su poslati svoje vojnike. Postoje različite opcije. Osim toga Rusija se protivi da dođu zemlje EU-a koje su članice NATO-a. Hoće li to biti kasnije? Svaka odluka mora proći Vijeće sigurnosti. Hoće li to biti mirovine snage? U ovom momentu je prerano za to govoriti, rekao je Granić.

Cijelo gostovanje pogledajte u nastavku: