Međuizbori kao prekretnica američke politike

U Sjedinjenim Američkm državama u tijeku su međuizbori koji će odrediti političke odnose snaga u Washingtonu za sljedeće dvije godine. Odlučuju o novom sastavu Kongresa i Senata, ali i o tome hoće li Republikanci zadržati većinu ili će Demokrati uspjeti preuzeti kontrolu. Glasovanje se ujedno smatra važnim testom potpore Donaldu Trumpu i njegovoj politici, a rezultati bi mogli odrediti smjer američke unutarnje i vanjske politike u preostale dvije godine njegova mandata.

Demokrati bi osvajanjem Senata na američkim međuizborima mogli ostvariti dugoročnu političku prednost, koja bi se osjećala i godinama nakon završetka mandata Donalda Trumpa. Ocijenio je to politički analitičar Mate Mijić u emisiji HRT-a Otvoreno, ističući da bi kontrola nad Senatom demokratima mogla otvoriti put i prema promjenama u Vrhovnom sudu.

Mijić je rekao da je glavnina američkih birača već glasovala putem ranog glasovanja, a očekuje se i znatan broj glasova pristiglih poštom. Raspoloženje uoči objave rezultata opisao je kao dvojako.

- Demokrati se nadaju da mogu preuzeti oba doma Kongresa, a republikanci su ove međuizbore dočekali u nekakvom 'ja pijem da zaboravim' raspoloženju, rekao je.

Dodao je kako bi republikanci ove izbore svakako mogli željeti zaboraviti, ali da bi se njihov ishod mogao dugo pamtiti ako demokrati uspiju preuzeti i Senat.

Na ovim izborima bira se svih 435 članova Zastupničkog doma Kongresa te trećina senatora, kojima mandat traje šest godina. Mijić je upozorio da je izborna karta za demokrate u Senatu ove godine posebno zahtjevna jer se biraju senatori iz niza tradicionalnih republikanskih uporišta. Ipak, ako uspiju preokrenuti rezultat u svoju korist, mogli bi si osigurati znatno povoljniju poziciju na sljedećim izborima.

- Ako demokrati uspiju večeras preuzeti i Senat, mogli bi ga kontrolirati sljedećih šest do deset godina. I to je zapravo ono što bi moglo ostaviti dugoročniji trag u američkoj politici, istaknuo je.

Objasnio je da se većine u Zastupničkom domu često mijenjaju, osobito na međuizborima, pa bi republikanci već za dvije godine mogli ponovno preuzeti kontrolu. Međutim, dugotrajnija demokratska većina u Senatu mogla bi imati dalekosežnije posljedice.

Mijić: Demokrati bi mogli utjecati i na sastav Vrhovnog suda

Dugoročnu važnost mogućeg preuzimanja Senata Mijić vidi i u mogućnosti utjecaja na sastav američkog Vrhovnog suda, u kojemu trenutačno prevladavaju konzervativni suci.

- Međutim, ako demokrati uspiju kroz desetak godina dugoročnije kontrolirati Senat, to znači i potencijalne promjene u Vrhovnom sudu, kojeg znamo da je Trump napunio s konzervativnim sucima, rekao je.

Dodao je da bi demokrati mogli pokušati povećati broj sudaca Vrhovnog suda ili s vremenom zamijeniti neke od sadašnjih konzervativnih sudaca.

- U tom smislu demokrati bi možda mogli imati put prema tome da povećaju broj sudaca Vrhovnog suda ili da, protekom nekog vremena, zamijene neke od ovih konzervativnih sudaca koji ulaze u pozniju životnu dob, zaključio je Mijić.

Tadić: Američka politika sve je polariziranija

Politički analitičar Instituta Ruđer Bošković Tonči Tadić smatra da obje stranke uoči objave izbornih rezultata imaju velika očekivanja. Republikanci se nadaju da njihov poraz neće biti prevelik, dok demokrati očekuju da bi osvajanjem većine u oba doma Kongresa mogli ograničiti Trumpov politički prostor za djelovanje u sljedeće dvije godine.

No Tadić upozorava da je veći problem kod obje stranke raslojavanje: s jedne strane u obje stranke, i s druge strane radikalizacija političkih poruka.

- Više nemate nikakve mogućnosti da se nađe kompromis oko neke teme. I obje strane promatraju izbore strašno crno-bijelo: ili mi ili oni, rekao je Tadić, prisjećajući se izbora 1992. godine na kojima je sudjelovao kao promatrač.

Unutar Republikanske stranke, ocjenjuje, politički prostor sve je više podređen Trumpovim pristašama i pokretu MAGA (Make America Great Again), dok su potisnuti republikanci koji su stranku željeli približiti tradicionalnijem konzervativizmu kakav su predstavljali Dwight Eisenhower i Ronald Reagan.

Slični procesi vidljivi su i među demokratima, gdje se sve više produbljuje podjela između umjerenijeg lijevog centra i radikalnijeg krila koje zagovara korjenite promjene.

Tadić upozorava da takve poruke mogu udaljiti birače centra, čija bi potpora mogla biti važna u izbornom nadmetanju.

- Ovi izbori će zapravo pokazati koliko su ti procesi unutar stranaka naštetili i jednoj i drugoj stranci, zaključio je Tadić.

Luša: Pobjeda demokrata zakomplicirala bi Trumpov mandat

Politologinja Đana Luša s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu smatra da će rezultati međuizbora znatno utjecati na mogućnost Donalda Trumpa da provodi svoju politiku u preostale dvije godine mandata. Pritom ističe da bi eventualna pobjeda demokrata u oba doma Kongresa mogla ozbiljno ograničiti prostor za djelovanje američkog predsjednika.

Osvrnula se i na Trumpove ranije izjave o mogućoj novoj predsjedničkoj kandidaturi, ocijenivši da takve najave treba promatrati kao špekulacije. Prema 22. amandmanu američkog Ustava, predsjednik koji je dvaput izabran na tu dužnost ne može ponovno biti biran.

- Činjenica je da je predsjednik Trump u nekoliko navrata, i tijekom obraćanja medijima i na svojim skupovima, najavljivao da bi se mogao kandidirati za novi mandat. Ako gledamo tumačenja ustavnih stručnjaka u Sjedinjenim Američkim Državama, to je nemoguće, rekla je Luša.

Dodala je da je Trump svjestan kako mu preostaju još dvije godine mandata te da će izborni rezultati odrediti koliko će slobode imati u provedbi zacrtanih politika.

Ako republikanci ostvare bolje rezultate od onih koje predviđaju ankete, Trump će, smatra Luša, moći neometanije nastaviti s dosadašnjom politikom. S druge strane, pobjeda demokrata i preuzimanje većine u oba doma Kongresa znatno bi mu otežali upravljanje.

- Ukoliko stvarno doživimo ovaj plavi tsunami ili plavi val, to će uvelike zakomplicirati način provođenja politika i način vladanja predsjednika Trumpa, upozorila je.

Iako je izvršna vlast tijekom Trumpova mandata dodatno ojačala, Kongres i dalje ima važne ovlasti kojima može ograničiti predsjednika. To se, među ostalim, odnosi na zakonodavne procese, proračun, oporezivanje i imenovanja ključnih članova administracije.

Kongres može blokirati zakonske inicijative predsjednika, a njegova kontrola nad proračunskim pitanjima i važnim imenovanjima predstavlja značajan instrument utjecaja na izvršnu vlast, zaključila je Luša.

Tadić: Međuizbori su referendum za ili protiv Trumpa

Američki međuizbori svojevrsni su referendum o Donaldu Trumpu, a rezultat će pokazati koliko birači podupiru njega i politiku koju vodi, ocijenio je Tadić.

Ističe da se Republikanska stranka tijekom Trumpova političkog djelovanja temeljito promijenila – od stranke koju je Trump zatekao nakon pobjede 2016. godine do stranke u kojoj danas dominiraju njegovi ljudi.

- Mi smo u njegovu prvom mandatu de facto imali koaliciju Republikanske stranke, dakle one koju je on zatekao 2016., s klanom Trump. U ovom mandatu to su posve njegovi ljudi, rekao je Tadić.

Kao pokazatelj promjene naveo je podatak da 40 od 43 člana Trumpove prve vlade u ovom mandatu nije željelo ponovno surađivati s njim.

- To samo pokazuje koliko se stranka transformirala. Danas doslovno on gospodari strankom, tu nema disonantnih tonova. Tako da je ovo doslovce referendum za i protiv njega, ocijenio je.

Dodao je da bi na odluku birača ponajprije mogle utjecati teme koje ih svakodnevno pogađaju, poput cijena goriva. Smatra da afere koje se pripisuju Trumpu dosad nisu ostavile značajnijeg traga na njegovu političkom položaju.

- Ti možeš u Americi biti apsolutno bilo što, mogu ti se pripisati bilo koji zločini, ali ako je porasla cijena goriva, stari, ti si u velikom problemu. I to je doista žalosno, rekao je Tadić.

Istaknuo je kako je pitanje hoće li afere ipak utjecati na rezultate međuizbora, ali smatra da će cijena goriva biti jedna od ključnih tema za američke birače.

Luša: Geopolitika je ušla u američke novčanike

Američki međuizbori nisu samo referendum o mandatu Donalda Trumpa nego i izazov za Demokratsku stranku, koja mora ponuditi jasnu političku agendu i prepoznatljive kandidate želi li iskoristiti nezadovoljstvo birača, ocijenila je Luša.

Istaknula je da su u 20 od posljednja 22 izborna ciklusa pobijedile stranke čiji predsjednik nije bio na vlasti. Dodala je da Trumpova nepopularnost, koja prema nekim anketama iznosi oko 32 posto, otvara prostor demokratima, ali da ga oni zasad nisu dovoljno iskoristili.

S druge strane, Trump je Republikansku stranku pretvorio u politički pokret koji se oslanja na MAGA biračku bazu, no unutar nje postoje različite, pa i suprotstavljene struje – od zagovornika izolacionizma do pobornika intervencionizma te od protekcionista do zagovornika liberalnijih ekonomskih politika.

Luša smatra da će za birače presudan biti životni standard, na koji utječu cijene goriva i posljedice trgovinskih mjera.

- Standard života, odnosno geopolitika koja je ušla u američke novčanike, ono je što zanima prosječnog Amerikanca, zaključila je.