U Srebrenici pokopani ostaci 14 žrtava, traga se za 2 000 osoba

Tisuće ljudi bile su u Srebrenici na komemoraciju u povodu 29. godišnjice genocida počinjenog nad Bošnjacima. Bosanski Srbi su 11. srpnja 1995. ubili više od 8000 Bošnjaka, uglavnom dječaka i muškaraca.
Dosad je više od 50 osoba osuđeno za genocid i ratne zločine koje politički vrh Srbije i Republike Srpske i dalje negira. Ovogodišnje obilježavanje sjećanja na žrtve prvo je nakon što je u svibnju Opća skupština Ujedinjenih naroda prihvatila Rezoluciju o genocidu u Srebrenici.

Sličnu je poruku poslala i predsjedateljica Vijeća ministara BiH Borjana Krišto, napisavši da je u očekivanju svjetlije europske budućnosti za Bosnu i Hercegovinu potrebno postići istinsko pomirenje pa stoga ovaj dan treba biti bude podsjetnik i opomena.

I čelnik bosanskih Srba Milorad Dodik, poznat po tome da uporno niječe počinjenje genocida u Srebrenici, u četvrtak je poslao poruku sućuti dodajući kako odnos prema ovom danu treba pokazati opredijeljenost za mir, stabilnost i bolju budućnost u BiH.

- Kao što sam izrazio žaljenje za stradalim Srbima, iskazujem suosjećanje obiteljima stradalih Bošnjaka. Bez obzira na naše razlike, moramo pokazati poštovanje prema boli i patnji koja je zadesila mnoge ljude svih nacija i vjera u BiH", poručio je Dodik na X-u.

- Za mene kao i za sve ostale Bošnjake, Srebrenica je otvorena rana koja boli, ali na žalost još uvijek i krvari, kazao je.

Naglašava kako je razmjer tog zločina takav da je neizostavno ušao u sve pore društva. Kako kaže, u samo nekoliko dana s lica zemlje je izbrisan jedan cijeli grad.

- Izdvojit ću dvije priče koje su mene jako dotaknule. Prva je priča Nedžada Avdića koji je sa 17 godina preživio strijeljanje. On je napisao i knjigu „Ja, haški svjedok”. Svjedočio je na sudu protiv onih koji su genocid provodili, govori.

Druga priča je vezana uz općinu Bratunac koja je također preživjela genocid.

- Vidio sam sliku žene u 9. mjesecu trudnoće koja je zagrljena sa svojim maloljetnim djetetom. Njihovi posmrtni ostatci su pronađeni tek 2009. godine. Njen muž je živ i živi u Italiji. Nikada se nije vratio u BiH, rekao je Avdić.

Smatra kako je ovo zločin bez kazne te da se i dalje negiran genocid u Srebrenici.

- I to u državi u kojoj je genocid počinjen. U institucijama BiH, naglašava.

Dodaje da ljudi, koji su preživjeli genocid, svaki dan susreću one koji su bili izvršitelji genocida ili su sudjelovali u lancu zapovjedne odgovornosti.

- Recimo, žene koje su bile silovane od tih ljudi rade u školi gdje su ti silovatelji ravnatelji. To je teško pojmiti, ali to se dešava i BiH, govori.

- Srebrenica i ne samo ona, već i mjesta oko nje, su eklatantan primjer genocida i međunarodna je zajednica stala iza toga, naglasio je.

Avdić smatra kako je za zatiranje genocida najzaslužnija međunarodna zajednica.

- U vrijeme rata nisu spriječili rat. Srebrenica je bila zaštićena zona UN-a, no vojnici koji su čuvali tu zaštićeni zonu su isporučili ljude, koji su na kraju pobijeni, u ruke paravojnim srpskim postrojbama. Na kraju oko Daytonskog pregovora, međunarodna je zajednica nagradila zločince i dala im je jednu administrativnu jedinicu koja je nastala na bazi etničkog čišćenja i genocida, naglasio je.

Dodaje kako je Srebrenica danas pusti grad, ali kada imate načelnika općine Srebrenica koji negira genocid i svu svoju politiku podređuje tome, naravno da izostaje suživot i razvoj.

Avdić smatra da napredak nije moguć bez katarze i pomirenja društva.

Dodaje kako je Srebrenica danas pusti grad, ali kada imate načelnika općine Srebrenica koji negira genocid i svu svoju politiku podređuje tome, naravno da izostaje suživot i razvoj.