75. obljetnica NATO-a: SAD i Europa moraju zajedno

Ni Sjedinjene Američke Države ni Europa ne mogu same, svaka za sebe jer su zajedno sigurnije i jače, rekao je u četvrtak glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg na svečanosti obilježavanja 75. rođendana NATO-a.

- Ne vjerujem u samu Ameriku, ni u samu Europu. Vjerujem i u Ameriku i u Europu zajedno u NATO-u jer smo zajedno jači i sigurniji, istaknuo je Stoltenberg.

Prije 75 godina, 4. travnja 1949. godine ministri vanjskih poslova Sjedinjenih Država i Kanade i 10 europskih zemalja (Belgije, Danske, Francuske, Islanda, Italije, Luksemburga, Nizozemske, Norveške, Portugala i Velike Britanije) potpisali su u Washingotnu ugovor kojim je osnovana Organizacija sjevernoatlantskog ugovora (NATO).

Washingtonski ugovor je potpisan s ciljem suzbijanja rizika od širenja sovjetske kontrole iz istočne Europe na preostali dio kontinenta. Države potpisnice Washingtonskog ugovora člankom 5. obvezale su se na međusobnu obranu u slučaju vojne agresije na bilo koju od njih.

Dva svjetska rata, hladni rat i svaki izazov s kojim smo se od tada suočili, naučili su nas da trebamo jedni druge, kazao je glavni tajnik Saveza.

Europa treba Ameriku za svoju sigurnost. Pravedna raspodjela tereta je bitna, a Europa sve više investira. Istodobno, Amerika treba Europu, europski saveznici osiguravaju vojsku svjetske klase i jedinstvenu diplomatsku mrežu, dodao je Stoltenberg.

U Bruxellesu je i naš reporter Tihomir Vinković koji se javio za Dnevnik HTV-a i istaknuo kako je glavni tajnik ustvrdio da je NATO savez u proteklih 75 godina bio najuspješnija svjetska organizacija u povijesti, jer je radila na odvraćanju.

- Odvraćanje opasnosti je prestalo onog trenutka kada je Rusija izvršila neopravdanu i nezakonitu agresiju na Ukrajinu. Iako se NATO savez nije uključio ni na koji način u taj sukob, prema Povelji Ujedinjenih naroda, ističe Stoltenberg, NATO je obvezan, i NATO ima svoje mogućnosti, potporu dati Ukrajini.

Zbog toga se govorilo o dugotrajnoj potpori koja bi trajala, kako se tvrdi, pet godina, i u koju bi bilo investirano 100 milijardi eura. Jer, kako je rekla njemačka ministrica vanjskih poslova: "Što ako prestanemo davati potporu Ukrajini? Što ako se Ukrajina prestane uspješno braniti? Hoće li tada ruska agresivna snaga doći do granica NATO-a i hoće li zbog toga bojno polje biti udaljeno nekoliko sati vožnja od Berlina ili možda od Bruxellesa?". Kada govorimo o planu koji se spominje, održat će se još jedan ministarski sastanak, potvrđeno je iz više izvora. Održao bi se u svibnju u Pragu, jer iz Češke dolazi najveća inicijativa o kupnji najviše streljiva, topovskog streljiva, koje bi trebalo pomoći Ukrajini, a sve kako bi se dogovor postigao prije sastanka u srpnju, kada će se održati summit u Washington D.C.-u, gradu u kojem je prije 75 godina potpisan Sjevernoatlantski sporazum, izvijestio je naš reporter.

S početnih 12 članica, NATO je u proteklih 75 godina narastao na današnje 32 države članice. Stoga su se na svečanosti kratkim govorima obratili ministri vanjskih poslova zemalja koje su se pridružile NATO-u prije 25 godina (Češka, Mađarska, Poljska), prije 20 godina (Bugarska, Estonija, Latvija, Litva, Rumunjska, Slovačka i Slovenija), te prije 15 godina (Hrvatska i Albanija).

- Hrvatska nije imala privilegij 75 godina mira. Od 1991. do 1995. morali smo se boriti i braniti našu slobodu i demokraciju suočeni s mnogo jačim agresorom, rekao je u svom govoru državni tajnik u ministarstvu vanjskih poslova Frano Matošić.

- Nakon naše pobjede i dizanja iz pepela, transformirali smo se u moderne doprinositelje sigurnosti i stabilnosti europskog kontinenta, čvrsto ugrađeni u našu transatlantsku zajednicu. Vlastito iskustvo i stručnost Hrvatske danas pridonose odvraćanju i obrani NATO-a, a naša je odlučnost da ulažemo u vlastitu sigurnost s tehnološki naprednim obrambenim rješenjem nepokolebljiva. Ostajemo posvećeni tome da i dalje budemo pouzdan i jak stup jugoistočnog krila NATO-a, istaknuo je Matošić.

Rekao da je Hrvatska, ako se usporedi BDP po glavi i stanovnika i izdvajanja za Ukrajinu, 14. u svijetu.

- Činjenica da izdvajamo 20 posto našeg obrambenog proračuna dovovoljon govori o tome koliko je Hrvatska snažno pomogla Ukrajini, rekao je Matošić.

Sjedinjene Američke Države, kao najmoćnija vojna sila u NATO-u, pozdravljaju i podržavaju sve što je Hrvatska ostvarila kao članica. Poruka je to veleposlanice SAD-a, Nathalie Rayes, koja je u Zagrebu sudjelovala na konferenciji o transatlantskom savezništvu na Sveučilištu obrane i sigurnosti "Dr. Franjo Tuđman".

- Ovo je najmoćniji savez na svijetu i ne samo da čuva mir i napredak nego i demokratske vrijednosti te vladavinu prava. Kao Amerikanci ponosni smo što ovdje možemo slaviti Hrvatsku i sve što je postigla. Hrvatska uvijek nadmaši očekivanja. Pogotovo kada je riječ o Ukrajini, rekla je Nathalie Rayes, veleposlanica SAD-a u Hrvatskoj.

- Dugo smo pričali o pojačanju u zrakoplovstvu, za tri tjedna ovdje ćemo imati pola eskadrile. Isto tako digli smo i razinu opremljenosti kopnene vojske. Planiramo u vrlo skoro vrijeme borbena vozila Bradley, Patrije. Pokušavmao isto tako podići razinu u Hrvatskoj ratnoj mornarici, rekao je Zdravko Jakop, državni tajnik u Ministarstvu obrane.

Glavna tema dvodnevnog sastanka NATO-a, koji je sazvan zbog proslove 75. obljetnice i za pripremu samita Saveza u srpnju u Washingtonu jest kako osigurati pouzdaniju i predvidljiviju potporu Ukrajini, kako ta potpora ne bi ovisila o političkim promjenama, prije svega u Sjedinjenim Državama, gdje Donald Trump ima nemale izglede da ponovno uđe u Bijelu kuću. Tijekom svog prvog mandata od 2017. do 2021. Trump je u više navrata dovodio u pitanje temeljnu odrednicu NATO-a o kolektivnoj obrani.

U srijedu, prvi dan ministarskog sastanka, ministri vanjskih poslova složili su se s tim da se nastavi s planiranjem veće uloga Saveza u koordinaciji sigurnosne pomoći Ukrajini.

Saveznici su se danas složili da se krene s planiranjem veće uloge NATO-a u koordinaciji sigurnosne pomoći i obuke, rekao je Stoltenberg na konferenciji za novinare nakon prvog dana sastanka ministara vanjskih poslova država članica NATO-a.

Danas nije donesena konačna odluka u kojem obliku će to biti, detalji će se razraditi u sljedećim tjednima. Ali, nemojte sumnjati, Ukrajina se može osloniti na potporu NATO-a sada i dugoročno, dodao je glavni tajnik.

Stoltenberg je predložio paket od 100 milijardi eura za sljedećih pet godina kako bi se osigurala pouzdana pomoć Ukrajini u slučaju određenih političkih promjena.

- Dvije su mogućnosti. Prva je da NATO uspije poslati još pomoći i da Ukrajina uspije vratiti još teritorija. Drugi je da to ne uspijemo. Tada postoji opasnost da će Rusija okupirati još teritorija i naći ćemo se u još opasnijem položaju. Dugotrajan mir u Ukrajini možemo postići samo ako ona bude imala snažne oružane snage. Samo tako ćemo uvjeriti Vladimira Putina da neće pobijediti, nego da mora sjesti i pregovarati o prihvatljivom rješenju za Ukrajinu kao suverenu i neovisnu naciju, rekao je Stoltenberg.

Stoltenberg je pozdravio nedavne najave pojedinih država o novoj pomoći Ukrajini, što uključuje gotovo 600 milijuna eura iz Njemačke za češku inicijativu nabave topničkih granata, deset tisuća dronova iz Velike Britanije, rakete i oklopna vozila iz Francuske te novi paket pomoći iz Finske vrijedan 188 milijuna eura.

Upitan za komentar izjave glasnogovornika Kremlja Dmitrija Peskova da su članice NATO-a uključene u sukob u Ukrajini u izravnoj konfrotaciji s Rusijom, Stoltenberg je da to nije točno. Nemamo nikakve planove za slanje borbenih snaga u Ukrajinu niti to to itko tražio, rekao je Stoltenberg.

Kremlj tvrdi da su Rusija i NATO sada u direktnom sukobu

Rusija i NATO su sada u "direktnom sukobu", priopćio je u Kremlj u četvrtak, u trenutku kada zapadni vojni savez obilježava 75. godišnjicu osnutka.

Predsjednik Vladimir Putin pokrenuo je u veljači 2022. invaziju na Ukrajinu kako bi spriječio NATO da se previše približi Rusiji, no taj je rat dao novi polet zapadnom vojnom savezu u koji su naposljetku ušle Finska i Švedska te je broj članica NATO-a narastao na 32 zemlje.

Nakon što je glasnogovornica ministarstva vanjskih poslova Maria Zaharova u srijedu rekla da se NATO vratio hladnoratovskom mentalnom sklopu, glasnogovornik Kremlja Dimitrij Peskov danas je novinarima rekao da su "odnosi između Rusije i NATO-a u stvari pali na razinu direktnog sukoba".

Po njegovim riječima, NATO je "već uključen u sukob oko Ukrajine i nastavlja se približavati našim granicama te širi svoju vojnu infrastrukturu sve bliže našim granicama".

Rusija: Odnosi s NATO-om 'na nuli', ali Moskva ne traži otvoreni sukob

Odnosi Rusije i NATO-a pogoršavaju se, ali Moskva ne namjerava ulaziti u sukob s nekom zemljom NATO-a, rekao je zamjenik ruskog ministra vanjskih poslova Aleksander Gruško u intervjuu objavljenom u četvrtak.

U komentarima povodom obilježavanja 75. obljetnice NATO-a, Gruško je za rusku državnu novinsku agenciju RIA rekao da se odnosi "predvidljivo i namjerno" pogoršavaju, a sve kanale dijaloga između Moskve i Saveza Washington i Bruxelles doveli su do razine "kritične nule".

- Je li vojni blok spreman za otvoreni sukob s Rusijom? Trebate pitati same članice NATO-a. U svakom slučaju, nemamo takve namjere u pogledu zemalja članica saveza", rekao je Gruško.

Putin je u više navrata rekao da je zapadni svijet nakon Hladnog rata i raspada Varšavskog pakta prevario Rusiju širenjem NATO-a na istok i primanjem u članstvo država istočne Europe te tri baltičke države koje su bile dio Sovjetskog Saveza.

Zapad odbacuje tu tvrdnju i tvrdi da je NATO obrambeni savez te da je pristupanje bivših članica Varšavskog pakta i baltičkih zemalja bio njihov demokratski izbor nakon desetljeća komunističke vladavine.

NATO tvrdi da pomaže Ukrajini u borbi za svoj opstanak te opskrbljuje Kijev modernim naoružanjem, obukom i obavještajnim podacima.

Rusija tvrdi da je NATO time de facto postao strana u sukobu.