EK o financiranju Ukrajine: Reparacijski zajam ili zajedničko zaduživanje

Europska komisija je u srijedu predstavila zakonodavne prijedloge o financiranju Ukrajine za sljedeće dvije godine u iznosu od 90 milijardi eura u okviru dva moguća rješenja - reparacijski zajam uz korištenje ruskih zamrznutih sredstava ruske ili zaduživanje EU-a za koje bi jamčio europski proračun.

Konsenzus neizvediv, reparacijski zajam može se donijeti većinom

Za zajedničko zaduživanje na financijskim tržištima za koje bi jamčio europski proračun potrebna je jednoglasna odluka svih država članica. S obzirom na poznata stajališta Mađarske i vjerojatno Slovačke, postizanje konsenzusa je neizvedivo.

Odluka o drugom rješenju, reparacijskom zajmu koji bi se odobrio Ukrajini korištenjem zamrznutih sredstava ruske središnje banke, može se donijeti kvalificiranom većinom.

Što sve sadrži predloženi paket

Predloženi paket sastoji se od prijedloga uredbe o uspostavi reparacijskog zajma, zatim prijedloga o zabrani bilo kakvog transfera zamrznute imovine ruske središnje banke natrag u Rusiju. Zatim, dva prijedloga koji sadrže mjere za zaštitu članica EU-a i financijskih institucija od mogućih protumjera odmazde.

Dva prijedloga o dopuni jedne uredbe iz 2014. koja se odnosi na mjere ograničenja s obzirom na djelovanja Rusije kojima se destabilizira stanje u Ukrajini Komisija će objaviti kada Vijeće zauzme stajalište o tome. Paket uključuje i prijedlog izmjene sadašnjeg Višegodišnjeg financijskog okvira kako bi se omogućilo korištenje proračuna EU-a za potporu zajmu Ukrajini, što bi moglo poslužiti za oba predložena rješenja.

Belgija ima najviše ruskih sredstava - kakav je plan?

Belgija je i prije objave Komisijinih prijedloga objavila da je reparacijski zajam najgore moguće rješenje. Osjećamo se frustrirano što nas nisu saslušali, izjavio je belgijski ministar vanjskih poslova Maxime Prévot nakon dolaska na sastanak NATO-a.

Belgija, u kojoj je deponiran najveći dio ruskih sredstava, od početka se suprotstavlja ideji reparacijskog zajma korištenjem te imovine, bojeći se mogućih posljedica ako neki arbitražni sud odluči da se novac mora vratiti Rusiji.

Predsjednica EK Ursula von der Leyen je rekla da je Komisija u prijedlogu o korištenju ruske imovine uzela u obzir zabrinutost Belgije, u kojoj se nalazi najveći dio ruske zamrznute imovine. Stoga se predlaže da se u to uključe sve financijske institucije u EU-u u kojima je deponirana zamrznuta imovina ruske središnje banke.

Uključivanje svih financijskih institucija koje su akumulirale gotovinu

Rusija je upozorila EU i Belgiju da bi korištenje tih sredstava bilo čista krađa. Komisija tvrdi da ovdje nije riječ o konfiskaciji imovine, koja je zabranjena međunarodnim pravom, nego da je riječ o zajmu koji bi se vratio u slučaju da Rusija plati odštetu.

Ovdje bismo koristili gotovinu od imobilizirane ruske imovine u Europskoj uniji. Predlažemo da se tu uključe sve financijske institucije koje su akumulirale tu gotovinu i da one transferiraju tu gotovinu u instrument reparacijskog zajma Ukrajini, koja bi ga trebala vraćati ako i kada Rusija plati ratnu odštetu. To rješenje može se postići kvalificiranom većinom, rekla je predsjednica Komisije Ursula von der Leyen na konferenciji za novinare.

Zašto je iznos smanjen sa 140 na 90 milijardi dolara

Na pitanje zašto se sada predlaže 90 milijardi eura, dok se ranije govorilo o zajmu od 140 milijardi eura, von der Leyen je rekla da će, prema procjenama MMF-a, Ukrajini u 2026. i 2027. godini trebati 135 milijardi eura za obrambene troškove i osnovne funkcije države te da Komisija predlaže da EU pokrije dvije trećine toga iznosa.

Danas predlažemo da EU pokrije dvije trećine ukrajinskih financijskih potreba u sljedeće dvije godine, a to je 90 milijardi. Ostatak bi trebali pokriti međunarodni partneri, rekla je Ursula von der Leyen.

Zamrzavanje imovine dok Rusija ne plati ratnu odštetu

Komisija predlaže i da ruska državna imovina u EU-u ostane zamrznuta dok Rusija ne plati ratnu odštetu Ukrajini, što je u skladu sa zaključcima Europskog vijeća iz listopada prošle godine.

Prema pravilima EU-a, sankcije protiv Rusije, uključujući i one o zamrzavanju imovine, moraju se obnavljati svakih šest mjeseci i za to je potrebna suglasnost svih država članica.

Dakle, bilo koja država članica može staviti veto i u tom bi slučaju ruska imovina bi bila odmrznuta. Da bi se to spriječilo Komisija sada predlaže uredbu o zamrzavanju te imovine dok Moskva ne plati odštetu. 

Hrvatska priprema 15. paket vojne pomoći

Frano Matušić, državni tajnik u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova, ponovio je kako Hrvatska priprema 15. paket vojne pomoći Ukrajini.

- Danas je svakako bila najvažnija daljnja potpora Ukrajini kako bismo osigurali da Ukrajina može obraniti svoj teritorij. Naravno, podrška je i pokušaju da se mirovnim planom osigura dugotrajan, stabilan i pravedan mir, poštujući njezine granice i suverenitet. To je sukus svih govora. Važno je istaknuti i naš doprinos obrani Ukrajine. Istaknuli smo činjenicu da smo donirali 14 paketa vojne opreme, a u pripremi je i 15. paket vojne pomoći, rekao je.