Trumpov zaokret ili nova generacija demokrata: što čeka Ameriku i Europu?

Politički utjecaj američkog predsjednika Donalda Trumpa nakon izbornog poraza slabi, a u američkoj politici pojavljuju se nova imena koja bi mogla obilježiti utrku za Bijelu kuću 2028. Trumpov odnos prema Europskoj uniji ostat će tegoban i nepredvidiv, a Europu bi i dalje mogao promatrati kao tržišnog i financijskog konkurenta, a ne saveznika, ocjenio je politolog Pero Maldini u Otvorenom. 

Kakav će biti odnos Washingtona i Europske unije u preostale dvije godine Trumpova mandata, hoće li Europa u pregovorima o Ukrajini ostati po strani i otvara li se prostor za drukčiji američki politički smjer u emisiji Otvoreno razgovarali su gosti urednika i voditelja Branka Nađvinskog: stručnjak za sigurnost Marinko Ogorec, politolog Pero Maldini i dopisnik HRT-a iz Bruxellesa Tihomir Vinković.

Maldini je istaknuo kako je Trump napravio stratešku pogrešku kada je glasačima poručio da na međuizborima glasaju kao da da je on na glasačkom listiću.

- Izbori u 435 okruga za 435 kongresnika su gotovo slični lokalnim izborima, i lokalne teme su obično one koje trebaju dominirati i koje se, na neki način, stavljaju na vagu. Međutim, s druge strane, imamo situaciju da je Trump nacionalizirao te, u principu uvjetno lokalne izbore upravo tom gestom: da ljudi glasaju kao da glasaju za njega, rekao je.

Mnogi razočarani birači iz njegovih redova, uključujući one koji su dosad bili izborni apstinenti ili neodlučni, odnosno swing birači, sada su se mobilizirali i izašli na izbore upravo kako bi glasovali protiv njega.

Vinković: rat razlog poraza

Vinković je rekao kako je rat s Iranom sigurno bio razlog Trumpovog poraza.

Naglasio je kako je Trump prekršio puno svojih obećanja, poput smanjenja nezaposlenosti, koja je oko 4,1%.

- Trump je rekao da neće voditi on kaže dugotrajne ratove, ovo je već za Ameriku dugotrajno. Obećao je i da će troškovi života pasti, a nisu pali, inflacija nije pala, to je drugo obećanje koje nije izvršio. Cijene goriva u SAD-u nisu velike kao što su bile 2022., ali su izuzetno visoke za njihove prilike, odnosno jako su skočile. Dakle, dogodilo se puno od toga što je Trump obećavao, a nije mogao ispuniti, rekao je.

Vinković je dodao da bi Trumpov poraz mogao biti i veći te da bi mogao izgubiti čak devet senatorskih mjesta te vjerojatno 47 zastupničkih mjesta.

Pozitivno otvaranje dijaloga s Putinom

Ogorec je kazao da osoba poput Trampa ne prinaje ili minorizira svoje pogreške.

- NIgdje nema službenih podataka da Iran radi na nuklearnom oružju. Sumnjivo obogaćivanje urana korak je koji je potaknuo rat. 

Ocijenio je kako je Trump tijekom predizborne kampanje nastojao stvoriti sliku mirotvorca, ističući da je zaustavio sedam, osam ili devet ratova. 

Ipak, Trumpu je kao pozitivan potez izdvojio otvaranje dijaloga s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.

Naglasio je da je komunikacija nužna za rješavanje sukoba, osobito rata, te da je važno što se razgovori i pregovori nastavljaju, iako zasad nema naznaka konkretnog rješenja.

Maldini: Stanje među republikancima nije dobro, ali je očekivano

Maldini je ocijenio da stanje u Bijeloj kući i među republikancima nakon međuizbora nije dobro, ali je očekivano.

Smatra da su se produbile podjele unutar Republikanske stranke, a kao jedan od znakova razmimoilaženja naveo je istup potpredsjednika J. D. Vancea, koji je američku kampanju u Iranu povezao s izbornim porazom.

Ipak, ističe da su važniji razlozi ekonomsko nezadovoljstvo građana, protivljenje tvrdoj Trumpovoj politici i ideologiji pokreta MAGA te način na koji je administracija koristila institucije vlasti.

U iduće dvije godine republikanci će, zaključuje, biti pod većim nadzorom i pritiskom te će morati drukčije obavljati svoj posao.

Vinković: Politička ravnoteža s oporbom

Vinković ocijenio je da Trump, unatoč izbornom porazu, može nastaviti upravljati državom tražeći dogovor s demokratima u Kongresu.

Kao primjere naveo je Baracka Obamu i Billa Clintona, koji su nakon izbornih poraza uspijevali postići političku ravnotežu s oporbom.

Istaknuo je, međutim, da ni u Demokratskoj stranci nema jedinstva.

Progresivno krilo dovodi u pitanje potporu budućem čelniku Zastupničkog doma Hakimu Jeffriesu, smatrajući ga previše popustljivim prema republikancima i Trumpu.

Pojedini novi senatori mogli bi uskratiti potporu i Chucku Schumeru.

Vinković je istaknuo da demokrati s većinom u oba doma Kongresa mogu znatno ograničiti Trumpovo djelovanje, osobito u proračunskim pitanjima i vanjskoj politici.

 Iako vanjsku politiku vodi predsjednik, Kongres može nadzirati njegove poteze i uskratiti odobrenje za pojedine akcije.

Time mogu oslabiti njegovu moć na međunarodnom planu i znatno mu otežati upravljanje. Mogu pokrenuti i postupak opoziva, no pitanje je hoće li u tome uspjeti.

Maldini: Pokušaj opoziva bio bi nerazborit

Maldini očekuje institucionalnu blokadu, odnosno tzv. „gridlock“, ali smatra da će njezin opseg ovisiti o spremnosti Trumpa i demokrata na kompromise.

Treći pokušaj opoziva Trumpa ocjenjuje politički nerazboritim jer demokrati nemaju dvotrećinsku većinu u Senatu.

Umjesto toga, smatra da bi se trebali usmjeriti na gospodarstvo, zdravstvo i nadzor demokratskih institucija te pred biračima argumentirano propituju Trumpovu politiku.

Ogorec: Trump će se nastaviti angažirati na međunarodnoj sceni

Ogorec smatra da će se Trump, unatoč ograničenjima na unutarnjem planu, nastaviti snažno angažirati na međunarodnoj sceni, osobito u vojnim i sigurnosnim pitanjima.

Očekuje da će mu prioriteti biti završetak rata u Ukrajini i pronalazak izlazne strategije za rat s Iranom.

Ako u tome uspije, ocjenjuje Ogorec, ostvarit će mnogo.

Vinković rekao je da će na pregovorima Rusije i Ukrajine u Abu Dhabiju sudjelovati i predstavnici Europske unije te savjetnici za nacionalnu sigurnost nekoliko europskih država, među kojima su Britanija, Francuska, Njemačka i Italija.

Ipak, nije sigurno hoće li Europljani sudjelovati i u samim pregovorima.

Istaknuo je da je pitanje koliko Europa može nastupati jedinstveno te da se na tom sastanku ne očekuje konkretno rješenje.

Osvrnuo se i na Iran, kazavši da će EU vjerojatno uvesti nove sankcije.

Europski zahtjevi uključuju odustajanje od nuklearnog oružja i dalekometnih raketa, otvaranje Hormuškog tjesnaca te prestanak napada na susjedne zemlje i financiranja militantnih skupina.

- I, što je ključna stvar koju Trump ne spominje, u Iranu se mora uvesti demokracija. To je rekla Ursula von der Leyen, predsjednica EK, rekao je Vinković.

Maldini: SAD neće napustiti Izrael, moguća promjena opsega pomoći

Maldini smatra da bi neuspjeh u sastavljanju stabilne većine u Izraelu mogao dovesti do novih izbora i razdoblja političke nestabilnosti.

Vanjska politika, osobito odnos prema Gazi i Iranu, uglavnom bi ostala nepromijenjena jer se, ističe, geopolitika ne mijenja promjenom vlasti.

Moguće su promjene u odnosu prema nasilju izraelskih doseljenika na Zapadnoj obali.

Očekuje i manje političke teatralnosti te veću unutarnju koheziju.

Ni odnosi sa SAD-om, smatra, neće se bitno promijeniti. Moguće su promjene u opsegu financijske i vojne pomoći, ali ne i napuštanje Izraela kao strateškog partnera.

Ogorec smatra da Gadi Eisenkot neće bitno mijenjati izraelsku sigurnosnu politiku, osobito prema Palestincima.

No, prvo mora sastaviti vladu, što će, ocjenjuje, biti mukotrpan proces s mnogo prepreka.

Jedna je od mogućnosti i koalicija s Benjaminom Netanyahuom, što bi značilo njegov povratak na vlast, ali Ogorec smatra da Eisenkot takav rasplet ne želi.

Vinković je upozorio na sve izraženiju kritičnost dijela američkog društva prema Izraelu, uključujući i američke Židove, od kojih je velik broj na izborima podupro Demokratsku stranku.

Istaknuo je da je bivši izraelski premijer Naftali Bennett u svojim istupima o Hezbollahu, Hamasu i Iranu bio oštriji od Benjamina Netanyahua.

Dodao je da bi vlada Gadija Eisenkota ovisila i o potpori zastupnika arapske manjine, čemu se dio izraelske javnosti protivi.

- Američki Židovi, podsjetio je, sudjelovali su i u prosvjedima protiv izraelske politike.

Maldini: Trumpov odnos prema Europi bit će tegoban i nepredvidiv

Maldini očekuje da se odnos Donalda Trumpa prema Europskoj uniji neće bitno promijeniti.

Zbog ograničenja na unutarnjem planu, Trump bi, smatra, mogao još više pribjeći unilateralnim potezima, a Europu i dalje promatrati kao tržišnog i financijskog konkurenta, a ne saveznika.

Očekuje i da će pokušati izravno pregovarati s Rusijom, bez uključivanja Europe, čime bi se mogla dodatno otežati njezina uloga u rješavanju rata u Ukrajini.

Ogorec ističe da Europa mora jačati vlastitu obranu, ali je još ovisna o američkoj pomoći u satelitskom nadzoru, obavještajnim podacima, sustavima navođenja i vojnoj proizvodnji. Te nedostatke neće moći nadoknaditi u kratkom roku.

Maldini je ocijenio je da demokrati imaju izgleda osvojiti Bijelu kuću na sljedećim predsjedničkim izborima.

Rezultate međuizbora opisao je kao svojevrsni referendum koji je pokazao veće nezadovoljstvo Trumpovom politikom nego što su i sami demokrati očekivali.

Istaknuo je i nekoliko novih političkih imena koja su se nametnula uspjehom na izborima, među njima Johna Ossoffa i Jamesa Talarica, ocijenivši ih zvijezdama u usponu.

Ipak, upozorio je da je za procjene o predsjedničkoj utrci još prerano.