Rutte preuzeo dužnost glavnog tajnika NATO-a

NATO je u posljednjih 10 godina doživio najveću transformaciju i znatno ojačao svoje obrambene sposobnosti, izjavio je u utorak Jens Stoltenberg koji nakon deset godina napušta dužnost glavnog tajnika NATO-a.

Prošli smo kroz najveću transformaciju NATO-a u jednoj generaciji, ojačali smo svoju obranu, od situacije kada nismo imali nijednu borbenu skupinu, a danas ih imamo osam s desecima tisuća vojnika na našem istočnom krilu. Od nekoliko tisuća vojnika u visokoj pripravnosti došli smo na broj od pola milijuna, rekao je Stoltenberg na svečanoj sjednici Sjevernoatlantskog vijeća na kojoj je predao dužnost bivšem nizozemskom premijeru Marku Rutteu.

Stoltenberg je dodao da kada je preuzeo dužnost 2014. samo su tri članice NATO-a trošile na obranu najmanje 2 posto svoga BDP-a, a danas ih je 23. U ovih deset godina NATO se proširio na četiri nove članice - Crnu Goru, Sjevernu Makedoniju, Finsku i Švedsku.

Obraćajući se Rutteu, Stoltenberg je rekao da ima sve što je potrebno za odličnog glavnog tajnika.

- Imate savršenu biografiju i iskustvo da biste bili uspješan glavni tajnik. Tijekom 14 godina koliko ste bili premijer pokazali ste da znate kako se gradi konsenzus, vodili ste četiri različite vlade i znate kako doći do kompromisa, rekao je Stoltenberg.

Rutte je u svom obraćanju rekao da će kao glavni tajnik imati tri prioriteta.

Prvi prioritet je održati NATO jakim i osigurati da obrana ostane učinkovita i vjerodostojna.

Za to će nam trebati više snaga, bolje sposobnosti i brže inovacije. To zahtijeva više investicija jer da bismo radili bolje moramo trošiti više, rekao je Rutte koji je u Europskoj uniji kao premijer Nizozemske bio najveći protivnik povećanja europskog proračuna i predvodnik kluba škrtaca, kako se naziva skupina zemalja članica EU-a koja se protivi većem izdvajaju u zajednički proračun.

- Nema besplatne alternative ako se želite suočiti s izazovima koji su pred nama i osigurati zaštitu za naših milijardu ljudi, rekao je novi glavni tajnik.

Kao drugi prioritet Rutte je naveo jačanje potpore Ukrajini i njezino približavanje NATO-u jer nema trajne sigurnosti u Europi bez snažne i neovisne Ukrajine.

Treći prioritet je jačanje partnerstva sa zemljama diljem svijeta, naročito u Indo-pacifiku.

Rutte je neposredno prije preuzimanja dužnosti odgovarao na pitanje novinara i rekao da nije zabrinut da bi predstojeći predsjednički izbori u Sjedinjenim Državama mogli ugroziti jedinstvo Saveza.

- Nisam zabrinut, poznajem vrlo dobro oboje kandidata. Četiri sam godine radio s Donaldom Trumpom, on nas je gurao da trošimo više i uspio je u tome i danas trošimo na obranu puno više nego kada je on preuzeo dužnost početkom 2017., rekao je Rutte.

Dodao je i da je demokratska kandidatkinja Kamala Harris postigla fantastične rezultate kao potpredsjednica.

Moći ću raditi s njih oboje bez obzira na ishod izbora, rekao je Rutte.

Rutte ne vidi neposrednu opasnost od ruskog korištenja nuklearnog oružja

Novi glavni tajnik NATO-a izjavio je da ne vidi neposrednu opasnost od ruskog korištenja nuklearnog oružja i da ne treba popuštati pred Putinovim prijetnjama.

Ne vidimo nikakvu neposrednu prijetnju od upotrebe nuklearnog oružja, rekao je Rutte na svojoj prvoj konferenciji za novinare na novoj dužnosti.

Dodao je da je nuklearna retorika ruskog predsjednika Vladimira Putina nepromišljena i neodgovorna.

Istaknuo je da bi popuštanje pred Putinovim prijetnjama predstavljalo presedan da se korištenjem vojne sile može dobiti ono što se želi.

NATO dobio novog šefa, ali ne treba očekivati revoluciju

No čak i kad bi bivši nizozemski premijer želio protresti stvari nakon što preuzme dužnost od Norvežanina Jensa Stoltenberga, on to vjerojatno neće moći učiniti.

Dužnost glavnog tajnika u biti znači da će Rutte predvoditi civilnu birokraciju nesklonu riziku dok pravu moć u konačnici imaju države članice, prije svega Sjedinjene Države.

Članice Saveza, njih 32, u mnogočemu su se, zamijenivši jednog uglađenog, sredovječnog bivšeg premijera iz sjeverne Europe drugim, odlučile da mnogo toga ostane po starome.

U ovakvoj teškoj geopolitičkoj situaciji, zadržavanje kontinuiteta i iste vanjskopolitičke i sigurnosne linije vrlo je važno, rekao je visoki diplomat NATO-a za AFP.

Stoltenberg je tijekom više od deset godina na čelu NATO-a bio hvaljen zbog svojeg smirenog vođenja katkad podijeljenog Saveza.

Norvežanin je pomogao da mu američki predsjednik Donald Trump ne okrene leđa, podržao je Ukrajinu osiguravši da NATO ne bude izravno uvučen u rat s Rusijom i pokrenuo je reformu obrambenih kapaciteta Saveza kako bi se mogao suočiti s Moskvom.

Saveznici su tražili nekoga tko ima mnoge kvalitete kao i Stoltenberg i tko će nastaviti istim smjerom: premijera, s dobrim vezama, dugim iskustvom, dobrim adresarom, tko je dobro znao s Trumpom, rekao je Jamie Shea, bivši visoki dužnosnik NATO-a koji sada radi za think tank Chatham House.

Rutte, favorit ključnih sila poput SAD-a, Britanije, Francuske i Njemačke, ispunjavao je sve te uvjete.

Kao veteran koji je u Nizozemskoj 13 godina vodio složene koalicije, ima veliko iskustvo koje se može iskoristiti kako bi se zadržalo zemlje s različitim, i često suprotstavljenim interesima na istoj liniji.

On je graditelj konsenzusa s nepokolebljivom predanošću transatlantskom savezu, rekao je visoki američki dužnosnik.

Nizozemac odlučno podržava Kijev i nije se bojao iskreno razgovarati s Trumpom, koji bi se mogao vratiti u Bijelu kuću nakon predsjedničkih izbora 5. studenoga.

Luđačka košulja konsenzusa?

Ostavimo li sličnosti postrani, diplomati kažu da bi Rutte, poznat po izravnosti, trebao unijeti dašak svježine u Sjevernoatlantski savez nakon dugogodišnjeg Stoltenbergova mandata.

No Rutteu će vjerojatno biti teško provesti velike promjene.

Premda izgleda da ima moćnu poziciju, glavni tajnik zapravo je samo na čelu civilne birokracije od oko 1500 ljudi.

Vojnu moć imaju države članice, u prvom redu američki general koji obnaša dužnost vrhovnog savezničkog zapovjednika za Europu (SACEUR).

Glavni tajnik NATO-a često je više glasnogovornik Saveza. Stoltenberg je bio poznat po pažljivom formuliranju stajališta koje bi mogao iznijeti.

Sve odluke u NATO-u moraju prihvatiti sve države članice, a osoba na vrhu ograničena je time koliko su saveznici, osobito Washington, spremni daleko ići.

Smjer za iduću godinu određen je na summitu u Washingtonu u srpnju.

NATO je organizacija koja počiva na konsenzusu. Sve, apsolutno sve, od najobičnijih do najvažnijih strateških pitanja, odlučuje se konsenzusom, rekao je Ian Lesser iz think tanka Marshallov fond za Njemačku.

Stoga pojedini glavni tajnici imaju očito jako ograničen prostor za preoblikovanje onoga što NATO radi i kako to radi.

Imajući to u vidu, Rutte ipak raspolaže s nekim polugama kako bi pokušao progurati prioritete.

Glavni tajnik može biti ključan u stavljanju pitanja na dnevni red za raspravu, rekao je Lesser. To je zapravo velika uloga.

Stoltenberg je svoju poziciju iskoristio kako bi vršio pritisak na saveznike da podržavaju Ukrajinu, pridajući veću pozornost klimatskim promjenama i jačanju veza s azijsko-pacifičkom regijom.

Diplomati kažu da bi Rutte mogao pokušati poboljšati koordinaciju između Europske unije i NATO-a, što dugo osujećuje spor Turske i Cipra.

No njegova glavna prilika da ostavi svoj pečat vjerojatno će se pojaviti ako se politička situacija zaoštri zbog povratka Trumpa u Bijelu kuću ili velike promjene u Ukrajini.

Tada će trebati sve svoje diplomatsko umijeće i dug popis kontakata da sačuva pozornost i predanost različitih čelnika NATO-a.

Umijeće i osobnost glavnog tajnika mogu učiniti razliku, posebno u uvjetima kada je Savez u kušnji, rekao je Lesser.