Zbog sve učestalijih prijetnji dronovima, zemlje NATO-a i EU-a poduzimaju konkretne mjere zaštite ključne infrastrukture. Kako ne bi dizali skupe borbene avione, razvijaju se brojna rješenja protiv dronova.
05.10.2025.
20:03
Autor: Mirna Brekalo/P.F./Dnevnik/HRT
Zbog sve učestalijih prijetnji dronovima, zemlje NATO-a i EU-a poduzimaju konkretne mjere zaštite ključne infrastrukture. Kako ne bi dizali skupe borbene avione, razvijaju se brojna rješenja protiv dronova.
Vojniku puška u ruci samo je alat kojim upravlja pravim oružjem. Naime, njome ispaljuje mrežu iz drona koji u zraku, poput pauka, lovi neprijatelja. Kada ga napokon ulovi i spusti na tlo, približava mu se robot veličine mačke. Kamere snimaju i pregledavaju ulov. Dio je to vojnih vježbi "Crvena oluja - Bravo" koje su se nedavno održale u središtu njemačkog grada Hamburga.
- Ovdje smo na urbanom području. Kad je riječ o dronovima, ovdje ih se mora neutralizirati drukčije nego na otvorenom prostoru ili u ruralnom području. Moramo se pobrinuti da nitko ne bude ozlijeđen, da nema kolateralne štete. Ovdje se radi o hvatanju i kontroliranom slijetanju opasnog drona u urbanoj sredini, pojasnio je Kurt Leonard, kapetan na moru.
U vojnim bazama u Nizozemskoj i Portugalu razvijaju se nove tehnologije za dronove. NATO-ove specijalne snage proizvele su i testirale 3D printane čamce na daljinsko upravljanje. Cilj je njima prevoziti bespilotne letjelice, ali i uštedjeti.
- Jeste li vidjeli incident u Poljskoj? Moralo se poslati vrlo skupe mlazne borbene letjelice protiv vrlo jeftinih dronova, a u pomorskom području situacija je ista. Dakle, s pomoću vrlo jeftinih strojeva poput 3D pisača, možemo proizvesti vrlo jeftine alate i smanjiti opterećenje za gospodarstvo, pojasnio je Massimiliano Rossi, kontraadmiral mornarice, načelnik stožera NATO-ova Zapovjedništva specijalnih operacija.
Višestruki incidenti s dronovima iznad europskih zračnih luka, kao i povrede zračnog prostora zemalja članica, posebno zabrinjavaju države na istočnom krilu Saveza. Stoga Poljska, Litva, Estonija i Latvija, kao zemlje koje graniče s Rusijom, planiraju izgraditi betonske bunkere i mreže protiv dronova na vitalnim energetskim objektima.
- Vidimo rusku agresiju; vidimo sabotaže diljem Europe. Stoga moramo biti spremni. A mi u Litvi, Latviji, Estoniji, Poljskoj, mi smo granica Europe. Stoga vjerujemo da će naši projekti biti implementirati i u drugim zemljama, kazao je Rokas Masiulis, izvršni direktor operatera prijenosnog sustava Litgrid.
Europska unija najavila je i projekt zvan "Zid protiv dronova", odnosno skup tehnologija i sustava dizajniranih za zaštitu od prijetnji koje predstavljaju dronovi. Taj zid neće biti fizički, nego će upravo te različite tehnologije omogućiti detekciju, praćenje i neutralizaciju dronova kako bi se zaštitila ključna infrastruktura i vojni objekti zemalja Unije.
Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram, TikTok i YouTube!
Autorska prava - HRT © Hrvatska radiotelevizija.
Sva prava pridržana.
hrt.hr nije odgovoran za sadržaje eksternih izvora