Avdagić: Trumpa je porazila ekonomija, a Netanyahu se bori za politički opstanak

Vanjskopolitički analitičar Denis Avdagić u HRT-ovu Studiju 4 komentirao je političke promjene u SAD-u i Izraelu. Ocijenio je da je za težak poraz republikanaca na američkim međuizborima presudilo nezadovoljstvo građana ekonomskim prilikama, dok se u Izraelu Benjamin Netanyahu suočava s neizvjesnom političkom budućnošću nakon što je Gadi Eizenkot dobio mandat za sastavljanje nove vlade.

Oporbeni blok podijeljen oko suradnje s arapskim strankama

Avdagić je objasnio da je postupak imenovanja mandatara u Izraelu sličan hrvatskome. Predsjednik države razgovara s predstavnicima parlamentarnih stranaka i na temelju iskazane potpore odlučuje kome će povjeriti mandat za sastavljanje vlade. U izraelskom Knesetu trenutačno se, prema njegovim riječima, sučeljavaju dva politička bloka – dosadašnji, okupljen oko Benjamina Netanyahua, i oporbeni, predvođen Eizenkotom.

Avdagić upozorava da je Eizenkotov najveći problem okupljanje većine jer njegov blok obuhvaća političke opcije različitih svjetonazora. Posebno je osjetljivo pitanje potpore arapskih zastupnika u Knesetu. Dio oporbenih političara, među kojima su Avigdor Lieberman i Naftali Bennett, protivi se suradnji s arapskim strankama, čak i kada bi one samo podržavale manjinsku vladu.

Analitičar je tu situaciju usporedio s odnosima Domovinskog pokreta i SDSS-a nakon posljednjih hrvatskih parlamentarnih izbora. Ako Eizenkot ne uspije pomiriti te razlike i osigurati parlamentarnu većinu, moglo bi doći do novih izbora.

Netanyahu i dalje ima važnu ulogu

Prema Avdagiću, Netanyahu zadržava važnu prednost jer ostaje na čelu tehničke vlade ako pregovori o sastavljanju nove vlasti propadnu. On je na neki način i dalje ključar. Ako ne dođe do dogovora o novoj vladi, Netanyahu nastavlja voditi zemlju u tehničkom mandatu, objasnio je Avdagić.

Jedna od mogućnosti o kojima je govorio jest velika koalicija, koja bi Netanyahuu omogućila politički opstanak čak i ako ne bi ostao premijer. Avdagić smatra da bi Netanyahu u takvim okolnostima mogao razmišljati i o predsjedničkoj dužnosti, s obzirom na to da se 2028. održavaju izbori za izraelskog predsjednika, kojeg bira parlament na sedmogodišnji mandat.

Takav rasplet, prema analitičarevoj procjeni, mogao bi biti povezan i s Netanyahuovim pravosudnim problemima.

Po čemu se Eizenkot razlikuje od Netanyahua?

Govoreći o razlikama između dvojice političara, Avdagić je istaknuo Eizenkotovu dugogodišnju vojnu karijeru i osobno iskustvo ratnih gubitaka, uključujući pogibiju njegova sina. Smatra da Eizenkot ima drukčiji javni imidž od Netanyahua te da ga dio izraelske javnosti doživljava kao umjerenijeg i pragmatičnijeg političara.

Ipak, upozorava da se njihove političke pozicije u nekim važnim pitanjima ne razlikuju onoliko koliko bi se moglo očekivati. Avdagić smatra da je Netanyahuova politička budućnost uvelike povezana s ishodom pregovora o novoj vladi i pravosudnim postupcima koji se protiv njega vode.

- Ja ga zovem mačkom s devet političkih života. Sad gledamo je li ih potrošio, rekao je Avdagić. Prema njegovoj ocjeni, čak bi i manjinska Eizenkotova vlada mogla znatno promijeniti Netanyahuov položaj jer bi ostankom izvan vlasti izgubio dio političkog utjecaja.

Utjecaj američke politike na Izrael

Avdagić se osvrnuo i na povezanost izraelske i američke politike, posebno u kontekstu rezultata američkih međuizbora. Istaknuo je da je američki predsjednik Donald Trump imao velik utjecaj na izraelsku politiku, ali i da su potezi Netanyahuove vlade utjecali na političke okolnosti u SAD-u.

Zbog toga smatra da se promjene u američkom Kongresu ne mogu promatrati potpuno odvojeno od budućih političkih odnosa u Izraelu. Zaključio je da će ishod pregovora o sastavljanju izraelske vlade odrediti ne samo budućnost nove parlamentarne većine nego i politički opstanak Benjamina Netanyahua.

Trumpu presudila ekonomija

Uvjerljiva pobjeda demokrata na američkim međuizborima ponajprije je posljedica nezadovoljstva građana gospodarskim prilikama i visokim troškovima života, ocijenio je vanjskopolitički analitičar Denis Avdagić. Smatra da je predsjednik Donald Trump dodatno polarizirao američko društvo, a rezultati izbora otvaraju i pitanje budućnosti njegova pokreta MAGA.

Avdagić ističe da stranka aktualnog predsjednika tradicionalno gubi potporu na izborima usred mandata, ali smatra da je ovoga puta presudilo nezadovoljstvo ekonomskim stanjem. Neki će reći da je presudila vanjska politika, ali zapravo nije. Presudila je ekonomija, rekao je Avdagić.

Prema njegovoj ocjeni, rat s Iranom utjecao je na birače ponajprije svojim gospodarskim posljedicama, a ne samim vojnim sukobom.

Trumpu važniji lojalni republikanci od izbornog rezultata?

Avdagić smatra da je Trumpova administracija očekivala nepovoljan izborni ishod te da je predsjedniku bilo važno osigurati što više vlastitih, lojalnih kandidata unutar Republikanske stranke. Trump je, prema njegovim riječima, podupirao i kandidate koji nisu nužno imali najbolje izborne izglede, ali su bili odani njegovoj politici.

Takva bi mu strategija mogla biti važna u odnosima s novom demokratskom većinom u Kongresu, osobito pri korištenju predsjedničkog veta. Avdagić je podsjetio da demokrati nemaju dovoljno glasova u Senatu za samostalno nadglasavanje veta, ali ni za osudu predsjednika u eventualnom postupku opoziva.

Što je ostalo od pokreta MAGA?

Govoreći o budućnosti Trumpova političkog pokreta, Avdagić je upozorio na nezadovoljstvo dijela birača koji su na predsjedničkim izborima podržali Trumpa očekujući velike promjene. Smatra da se dio tih očekivanja nije ostvario te da su se među Trumpovim pristašama pojavile podjele. Posebno je istaknuo birače koji nisu čvrsto vezani ni uz jednu od dviju velikih američkih stranaka, nego glasaju prema očekivanjima o vlastitom životnom standardu.

Tko će se kandidirati za predsjednika 2028.?

Avdagić očekuje da će se američka politika nakon međuizbora sve više usmjeravati prema predsjedničkim izborima 2028. godine. Među republikancima kao najistaknutijeg mogućeg kandidata vidi potpredsjednika J. D. Vancea, a spominje se i državni tajnik Marco Rubio.

Demokrati, prema njegovim riječima, imaju pet ili šest mogućih kandidata, no tek trebaju izgraditi prepoznatljivu predsjedničku kampanju. Nije prekasno pronaći novo lice, ali pitanje je kako i kakvu kampanju ćete voditi, istaknuo je Avdagić. Naglasio je da se za sljedeće predsjedničke izbore već pripremaju politički akteri, poslovni krugovi i lobističke skupine, kojima je važno dugoročno predvidjeti smjer američke politike.

Osvrnuo se i na najavljeni odlazak Susie Wiles iz Bijele kuće te njezin angažman u političkom dijelu Trumpova tima, što tumači kao dio priprema za razdoblje nakon Trumpova predsjedničkog mandata.