Nagrađeni bjeloruski, ukrajinski i ruski aktivisti za ljudska prava

07.10.2022.

Zadnja izmjena 17:20

Autor: HRT/Hina

Nobelova nagrada za mir

Nobelova nagrada za mir

Foto: Anders Wiklund / TT News Agency/via REUTERS

Zatvoreni bjeloruski aktivist Ales Bijalijacki, ruska organizacija Memorial i ukrajinski Centar za građanske slobode osvojili su u petak Nobelovu nagradu za mir u 2022., čime je istaknuta važnost civilnog društva za mir i demokraciju.

- Norveški Nobelov odbor želi odati počast trima izvanrednim zagovornicima ljudskih prava, demokracije i mirnog suživota u susjednim zemljama - Bjelorusiji, Rusiji i Ukrajini, rekla je predsjednica Odbora Berit Reiss-Andersen.

Pozvala je pritom bjeloruske vlasti da puste Bijalijackog iz zatvora.

Nagradu će mnogi doživjeti kao osudu ruskog predsjednika Vladimira Putina, koji u petak slavi 70. rođendan, i bjeloruskog predsjednika Aleksandra Lukašenka, što je čini jednom od politički najspornijih u posljednjih nekoliko desetljeća.

- Međutim, nagrada nije usmjerena protiv Putina, rekla je Reiss-Andersen.

- Uvijek dajemo nagradu za nešto i nečemu, a ne protiv nekoga, rekla je novinarima.

Bjeloruska je policija u srpnju prošle godine pretražila urede i stanove aktivista za ljudska prava, a tada su Bijalijacki i drugi, kao protivnici vlasti Aleksandra Lukašenka, uhićeni.

Vlasti su zatim zabranile nedržavne medijske kuće i grupe za ljudska prava, nakon masovnih prosvjeda prošlog kolovoza protiv predsjedničkih izbora za koje je oporba rekla da su namješteni.

- Nobelov odbor šalje poruku da su političke slobode, ljudska prava i aktivno civilno društvo dio mira, rekao je za Reuters Dan Smith, čelnik Stockholmskog međunarodnog instituta za istraživanje mira.

- Nagrada će podignuti moral Bijalijackog i ojačati položaj Centra za građanske slobode, nezavisne ukrajinske organizacije za ljudska prava koja je također usredotočena na borbu protiv korupcije, rekao je.

- Iako je Memorijal zatvoren u Rusiji, on živi kao ideja da je ispravno kritizirati moć te da su činjenice i povijest važni, dodao je Smith.

- Nagrada je priznanje cijelom bjeloruskom narodu u suprotstavljanju Lukašenku, rekao je glasnogovornik oporbe Franak Vjačorka.

Reutersu je rekao da je Bijalijacki bio zatvoren u neljudskim uvjetima te kako se nada da će nagrada dovesti do njegova oslobađanja.

- To je veliki znak priznanja bjeloruskom narodu. On to zaslužuje zbog svoje hrabrosti u suprotstavljanju Lukašenkovoj tiraniji... Zaslužuju sve nagrade na svijetu, rekao je Vjačorka, predstojnik ureda prognane oporbene čelnice Svetlane Tihanovske, koja je bliska prijateljica Bijalijackog.

Nobelova nagrada za mir, vrijedna 10 milijuna švedskih kruna (6,92 milijuna HRK), bit će uručena u Oslu 10. prosinca, na godišnjicu smrti švedskog industrijalca Alfreda Nobela koji je oporukom iz 1895. utemeljio nagradu.

- Dobitnici nagrade za mir predstavljaju civilno društvo u svojim matičnim zemljama. Dugi niz godina promiču pravo na kritiku vlasti i štite temeljna prava građana, stoji u objašnjenju Norveškog Nobelova odbora.

- Uložili su izniman napor u dokumentiranje ratnih zločina, kršenja ljudskih prava i zlouporabe moći. Zajedno pokazuju važnost civilnog društva za mir i demokraciju, dodaje se.

Supruga nobelovca Bijalijackog nada se da će do njega u zatvoru dospjeti telegram

Supruga nobelovca Alesa Bijalijackog rekla je u petak da on možda nije ni saznao za vijest da je dobio Nobelovu nagradu za mir, koju mu je pokušala prenijeti telegramom u bjeloruski zatvor.

Natalia Pinčuk rekla je Reutersu da nije vidjela svoga supruga, vodećeg aktivista za ljudska prava, otkad je uhićen prošle godine. On je tek četvrta osoba koja je dobila Nobelovu nagradu za mir u pritvoru.

- To su ugodne i vrlo neočekivane vijesti. Nije bilo ništa što bi dalo naslutiti da će se ovo dogoditi, rekla je u telefonskom intervjuu s nepoznate lokacije.

- Poslala sam mu telegram danas, mislim da nisam jedina. Možda će mu dati te telegrame i primit će informacije i tako saznati za ovo, nadam se."

Državni mediji u Bjelorusiji nisu spomenuli nagradu.

Autoritarni čelnik Aleksandar Lukašenko, saveznik Vladimira Putina, zatvorio je ili protjerao u egzil sve vodeće opozicijske figure poslije predsjedničkih izbora 2020. godine, za čiju je krađu optužen.

Dok su drugi pobjegli, Bijalijacki je odlučio ostati.

- Znao je sve rizike, bio ih je vrlo svjestan. Bilo je prijedloga da ode. Njegovi kolege su uhićeni. On je rekao da je odgovoran za njih i da ne može otići u toj teškoj situaciji", rekla je Pinčuk.

- Kako je mogao otići dok su oni zatvoreni?

Bijalijacki (60), naposljetku je pritvoren u srpnju prošle godine na temelju onoga što je opozicija nazvala izmišljenim optužbama koje uključuju i izbjegavanje plaćanja poreza.

Sada je u zatvoru u iščekivanju suđenja, a ako ga osude, čeka ga do 12 godina zatvora.


Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!