Normaliziranje situacije na sjeveru Kosova, trajno rješenje nije na vidiku

Granični prijelazi na sjeveru Kosova u utorak su ponovo otvoreni, nakon blokade u prethodna dva dana zbog najavljenih mjera Prištine o izmjeni tretmana identifikacijskih dokumenata i registarskih tablica izdanih u Srbiji, a sve zapreke sa cesta su uklonjene, no trajno rješenje zasad nije vidljivo.

Administrativni prijelazi Jarinje, Brnjak i Merdare su potpuno funkcionalni, nema gužvi ni dužih zadržavanja, izvijestio je s terena reporter Radio-televizije Srbije, a prištinska RTK javlja da je na prijelazima "situacija normalizirana" i da nema zadržavanja dužih od 20 minuta.

Napetosti na sjeveru Kosova potaknute su odlukom Prištine da recipročnim mjerama, umjesto identifikacijskih dokumenata i registarski tablica izdanih u Srbiji, izdaje tromjesečne "ulazno-izlazne dokumente" za srpske državljane Srbije koji dolaze na teritorij Kosova, a tablice sa srbijanskim oznakama kosovskih gradova zamijeni oznakama RKS.

Te su mjere digle na noge i Srbe na kosovskom sjeveru i državni vrh u Beogradu koji preko Srpske liste, sestrinske stranke (SNS) srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića, politički kontrolira većinu zbivanja u tom dijelu Kosova.

Srbi na sjeveru Kosova blokirali su u nedjelju 31. srpnja ceste prema graničnim prijelazima sa Srbijom, Jarinje i Brnjak, a srbijanski predsjednik u dramatičnom je obraćanju domaćoj javnosti pozvao vlasti u Prištini i međunarodnu zajednicu da se "urazume" kako bi se izbjegli sukobi.

Nakon diplomatske intervencije Washingtona i poziva američkog veleposlanika u Prištini kosovska vlada je najavila da će odgoditi primjenu odluka do 1. rujna, uz uvjet da se uklone blokade.

Tako je umjesto nove runde pregovora u prvi plan ponovno izbio novi val napetosti, a pogledi na aktualnu situaciju se osjetno razlikuju, ovisno dolaze li iz Beograda ili Prištine.

Zajednička je jedino ocjena neovisnih analitičara da objema stranama tenzije u izvjesnoj mjeri odgovaraju jer na unutarnjem planu postoje problemi koji se povremeno mogu pomesti pod tepih dnevno-političkim igrama na nacionalnu kartu i inzistiranjem na "nacionalnim i državnim interesima", te suverenitetu koji i Beograd i Priština izbacuju u prvi plan.

U međuvremenu, Beograd intervenciju Washingtona poslije koje je Prištini odgodila primjenu spornih odluka do 1. rujna, vidi kao svoju diplomatsku pobjedu, optužujući Albina Kurtija da je skoro sukob doveo na sam rub.

- Brzo odlaganje primjene odluke na mjesec dana samo pokazuje da su međunarodni akteri još jednom uvidjeli koliko su srpska i albanska strana blizu ekscesa koji proces može odvesti u nepovrat, ocijenio je u utorak docent na beogradskom Fakultetu političkih znanosti Stefan Surlić za agenciju Tanjug. On je uvjeren kako je na sceni "duboko međusobno nerazumijevanje i nepovjerenje koje s dosadašnjim procesom dijaloga nije uspjelo umanjiti izglede za izbijanje sukoba".

S druge strane, kosovski politički analitičar Shkëlzen Maliqi drži da Kurti "taktičkim potezima, malo po malo, steže obruč" u pogledu pune integracije sjevera Kosova u pravni sustav, dovodeći predsjednika Vučića i Srpsku listu u tešku poziciju da pozivaju Srbe na "pobune" kratkog daha. Maliqi vjeruje da je Vučić u pat-poziciji i da mora stalno uzmicati.

- Alarmi su mu defanzivni, kruni mu se pozicija i vlast na svim frontovima, pa i na Kosovu, gdje ne smije riskirati vojnu intervenciju koja bi ga sasvim svrstala u 'ruski svijet', rekao je Maliqi za beogradski list "Danas".

S druge strane, Vučić je u utorak ocijenio da je "dobro što je Priština, pod pritiskom međunarodnih predstavnika, odustala od prvobitne namjere da izazove sukob i odvede cijelu regiju u nestabilnost", priopćeno je iz njegova ureda.

- Srbija će se uvijek zalagati za mir i dijalog, kao jedini način za rješavanje otvorenih pitanja, rekao je Vučić u razgovoru s ruskim veleposlanikom u Beogradu s kojim je razgovarao o posljednjem događaju na Kosovu i situaciju u regiji.